Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: N. Bartolčić • 02.10.2014.

Sajam knjiga u Frankfurtu 2014. - prilika za uspješniji hrvatski performans

Na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu kulture RH predstavljen je ovogodišnji nastup hrvatskih nakladnika i autora na najznačajnijoj svjetskoj smotri knjige i nakladništva - Sajmu knjiga u Frankfurtu

I dok se Hrvatska zadnjih godina više ili manje ali uglavnom uspješno predstavljala na Sajmu knjiga u Leipzigu, nastupi na frankfurtskom sajmu nerijetko su bili točka prijepora, odnosno znatno manje uspješni, slabije organizirani i koordinirani. U tom smislu svaki suvisli iskorak prema kvalitetnijoj prezentaciji je i više nego dobro došao, a dojam s jučerašnje prezentacije je da se ove godine u Frankfurtu nećemo osramotiti, a koliko ćemo u konačnici biti uspješni tek će se vidjeti.

 
Hrvatski nacionalni štand ove se godine nalazi u paviljonu br. 5 i proteže se na 50 četvornih metara, a organiziraju ga Udruga Kurs i mreža Traduki, u partnerstvu s Nakladom Sandorf i Ministarstvom kulture. Na hrvatskom štandu će se predstaviti 25 hrvatskih nakladnika sa svojim knjigama (Algoritam, Disput, Durieux, Fraktura, Jesenski i Turk, Kašmir promet, Kršćanska sadašnjost, Leykam International, Naklada Ljevak, Meandarmedia, Medicinska naklada, Mozaik knjiga, Naša djeca, Naklada Nika, Naklada OceanMore, Printera, Profil, Sandorf, Srednja Europa, Školska knjiga, V.B.Z., Večernji list, Verbum, Zrinski i Vuković & Runjić).


Okosnica ovogodišnjeg hrvatskog nastupa bit će predstavljanje znanstvene monografije "Kronotop hrvatskog performansa" Suzane Majnarić a koju su u ime izdavača predstavili Ante Žužul i Miroslava Vučić (Školska knjiga), Mišo Devčić (Bijeli val) i Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku).

Riječ je o opsežnom djelu u čak tri toma o (subverzivnim) praksama u umjetnosti socijalističke i postsocijalističke ere, "Kronotop" je enciklopedijski pregled povijesti i razvoja hrvatskog performansa, i to na 2100 stranica, ilustriranih s 1800 fotografija i 150 intervjua s umjetnicima. "Ta je knjiga povijest poimanja slobode na ovim prostorima, dokument o velikim borbama od 20-tih godina pa do kraja 20. stoljeća, te o ljudima koji su postali ikone tog tipa umjetnosti", istaknuo je pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.

Ministarstvo kulture je sufinanciralo knjigu sa 150 tisuća kuna, dok je za sajam izdvojilo 450 tisuća kuna.

 
Putem kataloga biti će predstavljen izbor od 20 pisaca (Renato Baretić, Ratko Cvetnić, Boris Dežulović, Slavenka Drakulić, Daša Drndić, Ivica Ðikić, Zoran Ferić, Nada Gašić, Miro Gavran, Damir Karakaš, Maša Kolanović, Mirko Kovač, Marinko Koščec, Robert Perišić, Edo Popović, Olja Savičević Ivačević, Ivana Simić Bodrožić, Igor Štiks, Milko Valent i Irena Vrkljan). Naklada Sandorf oblikovala je katalog pisaca s njihovim biografijama te prijevodima fragmenata njihovih djela na engleskom i njemačkom jeziku. Kao svojevrsni "work-in-progress" Ministarstva kulture katalog će biti dostupan od početka sajma i na web stranici croatian-literature.hr.

 
Pomalo u sjeni prezentacije ostao je nastup hrvatskih nakladnika za djecu koji će se predstaviti na posebnom štandu u paviljonu br. 3, gdje će jedan od naglasaka ovogodišnjeg hrvatskog nastupa biti činjenica da je Hrvatska iduće godine zemlja-gost na sajmu knjiga u Bologni 2015., specijaliziranom za dječju književnost.

Ministrica Zlatar Violić istaknula je i da će Hrvatska na sajmu u Frankfurtu biti jedna od potpisnica Međunarodne deklaracije o suradnji u izdavaštvu i potpori knjizi, zaštiti autora i međunarodnom povezivanju europskog tržišta. Inicijativa je krenula od europskih institucija, posebice od Francuskog nacionalnog centra za knjigu, a ispred Ministarstva kulture deklaraciju će potpisati načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Nemec. S ciljem osnaživanja posrnule industrije knjige u postojećim teškim ekonomskim uvjetima deklaraciju potpisuje 20 zemalja.

 
Kako prisutni novinari po završetku prezentacije nisu imali niti jedno jedino pitanje, Moderna vremena Info su da ne ostane sve na jednosmjernoj komunikaciji "mikrofon-spužva" (prezenteri pričaju a novinari samo upijaju) postavila dva: prvo, u kojem nas je zanimala strategija prema ostalim važnijim sajmovima knjiga, pa tako i prema sajmovima u regiji (Beograd, Ljubljana) i drugo, gdje smo željeli dati priliku prisutnim jakim snagama Ministarstva kulture da, iako djelomično "off topic", progovore koju i o aktivnostima koje poduzima Ministarstvo kulture (bilo samostalno ili u sinergiji s drugim ministarstvima) kako bi zaštitilo knjižni sektor od pogubnih utjecaja krize koji prijete da znatno unazade proizvodnju knjige u Hrvatskoj (čitaj: ne piše se dobro velikom broju nakladnika, naročito onim manjim, ali niti autorima, a ceh će na kraju platiti i čitatelji).

Što se nastupa na drugim sajmovima tiče, osim već uobičajenih predstavljanja u Bologni i Leipzigu, u planu je i skorašnji manji nastup na sajmu knjiga u Istanbulu, dok su nama bliži regionalni sajmovi (Beograd, Ljubljana) više u programu Zajednice nakladnila knjižara, što je potvrdio i prisutni predsjednik Zajednice Neven Antičević, spominjući pregovore i dogovaranje reciprociteta uvjeta nastupa hrvatskih nakladnika na tim sajmovima, po povoljnijim uvjetima najma i sl.

Odgovor na naše drugo pitanje ovom priliko dobili nismo, iako smo smatrali da je bila odlična prilika za to, ali smo zato korektno zamoljeni da ih pošaljemo pismeno, što ćemo i učiniti, pa ćete ih imati prilike pročitati uskoro. Na žalost, od strane cjelokupnog auditorija (dakle, i prisutnih novinara) osjetili smo u zraku lagani prijekor što produžujemo trajanje presice i iskačemo izvan dnevnog reda... no to je već tema za sebe.

Naime, stvari su povezanije nego li se nekima čine, pokazivanje i promoviranje hrvatske knjige, nakladnika i pisaca u svijetu je važno, ali teško da je važnije od situacije kod kuće, i potrebno je u svim tim aktivnostima postići ravnotežu, i odrediti prioritete. Jer, ako želimo da i idućih godina uopće imamo što pokazati na svjetskim smotrama knjige, to prije svega znači da ponajprije moramo pospremiti i posložiti vlastito dvorište, i spasiti barem one koje se još spasiti može.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –