Shozan Jack Haubner : Zen strogo povjerljivo

Održava se
01.01.1901.

Sama  naslovnica knjige "Zen strogo povjerljivo" već nudi dovoljan uvid u ono što se može očekivati u nešto više od 250 stranica. Od imena autora gdje je japansko ime Shozan umetnuto ispred američko-njemačkog Jacka Haubnera, zatim sam naslov koji sugerira sudar dvaju svjetova: zen budizam i "strogo povjerljivo" kao nedvosmisleni mig filmu "L.A. Confidential", pa i do samog dizajna naslovnice gdje se stilizirana linija horizonta tj. panorama grada susreće s nacerenim kipom debeloga Buddhe. Kao vrhunac dolazi diskrepancija Haubnerovog života u samostanu i njegovog života kao scenarista u Los Angelesu ili odrastanja u rigoroznoj i religioznoj obitelju na Srednjem Zapadu SAD-a.

Taj "sudar svjetova" zaista više nije nešto egzotično ili nespojivo. Istočna misao ušla je u Zapadnu kroz sporedni ulaz, ali svakako je ovdje već neko vrijeme. Od barda Leonarda Cohena (koji je uostalom napisao svojevrstan predgovor ovoj knjizi) i Charlesa Bukowskog, do ponekad genijalnih (Alen Watts, rani Ginsbergovi radovi), a ponekad paušalnih ili diletantskih interpretacija Zen budizma (kasniji Ginsbergovi radovi, recimo).

Trenuci humora nastupaju upravo u tim "sudarima", Haubner nam nudi uvid u mehanizme i dnevne rituale zen samostana, govori o svojoj kršćanskoj i zatim raskalašenoj holivudskoj prošlosti, progovara o frustracijama sa svojom obitelji; kroz sve to nam demonstrira teškoće rušenja šablona i rešetki kroz koje percipiramo svijet oko sebe, demonstrira kako problem rijetko kad dolazi izvana, kako uvijek postoji nekakvo sjeme u nama. Autorovo vječito propitkivanje  i sumnjanje u samoga sebe moglo bi neke ljude pogrešno nagnati da pomisle kako ga njegovo izučavanje zen budizma nije ničemu naučilo.

Ti bi ljudi bili u krivu. Riječima predivno ludog monaha i enfant terriblea Ikkyua Sojuna (kojeg sam autor često spominje i divi se njegovom buntovništvu): "potrebno je konjsko govno kako bi narastao bambus".

On vrlo dobro uviđa kako pakao svakako nisu drugi ljudi, ma koliko nam se to ponekad činilo. Njegovim riječima: "Ono što znatno obeshrabruje u redovničkom životu jest gledanje kako vaši bližnji ne žele ili nisu sposobno promijeniti se, odrasti i preobraziti se dok godine prolaze; (...) A najrazornije od svega jest shvatiti da ljudi to misle o vama".

Humor u ovoj knjizi varira od šuteva na prvu loptu i suptilnih, auto-ironičnih komentara koji se uvelike oslanjaju na reference na američku kulturu, povijest, politiku ili na aktualno stanje tako da neki od duhovitih trenutaka mogu promaknuti čitatelju zbog nedovoljne neinformiranosti ili mjestimice nezgrapnog prijevoda. Možda nećete naglas urlati od smijeha (dobro, u nekoliko trenutaka hoćete), ali će vam blagi osmijeh krasiti lice tokom cijelog čitateljskog iskustva.

U svakom slučaju knjiga može služiti kao neka vrsta uvoda u zen budizam, pogotovo ljudima koji ga doživljavaju kao krajnje pasivan i rezigniran svjetonazor i koji za monahe i ljude koji ga prakticiraju misle da su letargični stvorovi koji su više nalik konzumentima Huxleyjevog halucinogena soma iz "Vrlog novog svijeta".

Shozan Jack Haubner prikazuje zen budizam onakvim kako bi ga trebalo doživjeti, provokativnim, ikonoklastičkim i anarhoidnim. "Zen strogo povjerljivo" zabavan je i informativan skup eseja, neka vrsta "Zen budizma za početnike"; topla preporuka svakome tko se zanima za dalekoistočne teme i filozofiju.

Shozan Jack Haubner: "Zen strogo povjerljivo"
Prevela Aleksandra Barlović

Planetopija, 2014.