Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: N. Bartolčić • 08.11.2013.

Zoran Ušurić : Uvođenje ulaznica ne bi značajnije smanjilo posjetu Interliberu

36. po redu Sajam knjiga i učila Interliber je pred vratima (12. - 17.11.2013. u prostoru Zagrebačkog Velesajma, ulaz je besplatan!), pa smo za osnovne informacije o sajmu razgovarali s Zoranom Ušurićem, voditeljem projekta Interliber.

Nenad Bartolčić: Samo je nekoliko dana prije početka novog 36. po redu Sajma knjiga i učila Interliber, možemo li očekivati kakve novine ili je Interliber i dalje na tragu koncepta kojem svjedočimo posljednjih godina?

Zoran Ušurić: Ovogodišnji Interliber u velikoj je mjeri na tragu prošlogodišnjeg koncepta, mnogobrojni izdavači imaju velikih teškoća u poslovanju tako da nije vrijeme za radikalne koncepcijske zaokrete.

Koliko je Zagrebački Velesajam zadovoljan činjenicom da se Interliber s jedne strane "profilirao" u najveću i najposjećeniju godišnju smotru hrvatskog nakladništva, dok je s druge strane primjetni disbalans između koncepta programa/prezentacije i (ras)prodaje knjiga?

Interliber je tradicionalno odlično posjećen, a vjerojatno ne bi bilo velike razlike  i da se uvedu ulaznice, no to za sada ostaje neostvarena želja organizatora. Prodajna komponenta Interlibera je vrlo naglašena, ali ne smije se zanemariti, a niti potcjenjivati sve one prezentacije i gostovanja poznatih majstora pisane riječi na pozornici u pav. 6, kao i na izložbenim prostorima izlagača.

Vjerojatno posjećujete slične sajmove u okruženju (Beograd, Beč, Ljubljana, Sarajevo...), gdje se s godinama izgubio onaj, pa makar i ne previše prisutan, međunarodni karakter sajma Interliber?

Interliber je u značajnoj mjeri onakav kakvim ge žele njegovi izlagači i posjetitelji. Za naglašeniji međunarodni karakter sajma potrebna je i  veća podrška nekih institucija.

Smatrate li da se na Interliberu događa dovoljno kvalitetnih programa? Je li u tom kontekstu dovoljno naglašena i njegova poslovna komponenta?

Izlagači su uglavnom vrlo zadovoljni poslovnošću Interlibera, a i popratni program je kvalitetan, no često neopravdano marginaliziran i zapostavljan. I ove je godine mnogo radionica za najmlađe posjetitelje Interlibera, nekoliko atraktivnih tematskih izložbi, kao i vrlo sadržajan program promocija na pozornici.

Osobno smatram da je za razvoj i značajnije unapređenje Interlibera neophodno uvesti naplaćivanje ulaznica, kao i da pri tome one ne budu preskupe. Prema vrlo umjerenim kalkulacijama, već i s 50.000 prodanih ulaznica Interliber bi uspio namaknuti vrlo značajna financijska sredstva, s kojih 80.000 posjetitelja to bi bio veliki prihod iz kojih bi se moglo financirati vrlo atraktivni program, dovesti cijeli niz poznatih svjetskih i domaćih autora na sajam, organizirati i vrlo kvalitetne poslovne prezentacije vodećih svjetskih stručnjaka iz knjižnog sektora... a istovremeno bi se i popravljala Interliberova infrastruktura. Kako ZV gleda na problem nenaplaćivanja ulaznica?

Smatramo da uvođenje ulaznica ne bi značajnije smanjilo posjetu, vjerujem da bi i unaprijedilo kvalitetu jer u tom slučaju sajam ne bi posjećivali oni koji dolaze samo zato što je nešto besplatno, a bez većeg interesa za knjiške eksponate. Događalo se da na pozornici gostuje neki autor vrijedan pažnje, a kraj pozornice prolaze nezaintereresirani posjetitelji s plastičnom čašom i hladnom pivom. Ove smo godine pokušali uvesti ulaznice po jedinstvenoj cijeni od 10 kn, a za što bi svaki posjetitelj dobio voucher u vrijednosti od 10 kn koji bi mogao potrošiti na bilo kojem izložbenom prostoru Interlibera, ali....za ljubav je potrebno dvoje (Zajednice nakladnika i knjižara i Zagrebačkog Velesajma, op.ur.).

Jasno je da se oko koncepta Interlibera prelamaju različiti interesi, kako oni najvećih hrvatskih nakladnika koji su s godinama, htjeli vi to priznati ili ne, izgradili svojevrsni monopol kako na broj zakupljenih kvadrata, kao i na pozicije svojih izlagačkih prostora, praktično okupiravši najatraktivniji paviljon. Pretpostavljam da se ZV-u nije lako othrvati pritiscima velikih izlagača, tim više što ne postoji npr. jedan neovisan Savjet sajma koji bi bio odgovoran kako za koncepciju samog sajma tako i za koncept raspodjele izlagačkog prostora. Da li bi Vama u ZV-u odgovarao jedno takvo tijelo koje bi osmišljavalo takav koncept Interlibera koji bi onemogućio spomenute monopole i u kojem bi bili ravnomjerno zastupljeni predstavnici i izlagača (nakladnika, distributera, knjižara...), ZV-a ali i javnosti koja bi na taj način imala utjecaj na to kakav Interliber stvarno želimo?

Činjenica je da postoji različitost interesa velikih i malih izlagača, tako da bi jedan neovisan, ali zaista neovisan Savjet sajma pomogao prevladavanju tih razlika.

Činjenica je i da su sve ove godine mnogi nakladnici, naročito oni manji, nezadovoljni ponuđenim im rasporedom izložbenog prostora, a naročito su nezadovoljni oni koji izlažu u slabije posjećenom paviljonu 6, a tu se onda povlači i pitanje cijena kvadrata izlagačkog prostora. Ima li šanse da se npr. dogodine ipak odlučite ponuditi izlagačima i novi prostorni koncept sajma?

Pozicioniranje izlagača u pav. 5 i 6 nije idealno rješenje, ali mislim da je najbolje od postojećih mogućnosti jer su to prvi paviljoni nakon što se uđe u prostor ZV-a. Izlagači u pav. 6 ove su godine dobili neke financijske pogodnosti za izlaganje u predmetnom paviljonu. Bilo bi idealno da su svi izlagači Interlibera u jednom paviljonu, ali takav ne postoji na ZV-u. Sve druge varijante podrazumjevaju raspored u nekoliko paviljona dosta udaljenih od glavnog ulaza u ZV.

Mnogi se pitaju i zašto se nekako ne povežu paviljoni 5 i 6, nekakvim prolazom, kako bi ljudi bolje cirkulirali između paviljona... u čemu je problem to napraviti, da li je to zaista neizvedivo, pa čak ako govorimo o sigurnosnim problemima (vatrogasni put i sl.)

I sami ste već odgovorili na ovo pitanje, razlozi nepovezivanja pav. 5 i 6 su sigurnosne prirode.

Hoćete li uspjeti ove godine osigurati nešto bolji komfor posjetiteljima, smanjiti gužve tj. povećati prohodnost, kao i osigurati im više kvalitetnijeg prostora za popiti piće, pojesti sendvič... ?

Ugostiteljska ponuda na ovogodišnjem Interliberu trebala bi u potpunosti zadovoljiti potrebe posjetitelja.

Koliko posjetitelja očekujete ove godine? Možete li nam podastrijeti podatke o posjećenosti u zadnjih npr. pet godina, iako nije postojalo egzaktno brojanje ulaza i pojedinačnih posjetitelja Interliberu?

Obziom da je ulaz besplatan, nemoguće je precizno utvrditi posjećenost Interlibera, procjene se kreću oko 100.000 posjetitelja što su naša očekivanja i za ovogodišnji sajam.

Jeste li zadovoljni pažnjom koju mediji poklanjaju Interliberu?

Interliber je solidno zastupljen u medijima, a činjenica je i da svaki ljubitelj knjige dobro zna kada je vrijeme za sajam knjige.

A kakva je konkretna suradnja Interlibera tj. podrška s institucijama države, primjerice ministarstvima kojima bi knjiga trebala biti u fokusu interesa (Ministarstvo kulture, Ministarstvo poduzetništva i obrta...)?

Ministarstvo kulture je tradicionalni pokrovitelj Interlibera, a vjerujem kako bi ta suradnja mogla biti puno sadržajnija, a za dobrobit knjige, što je svakako zajednički interes.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –