Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Maria Lenz Guttenberg

Izgubljeni raj : Brijuni

  • Nakladnik: Izdanja Antibarbarus
  • Urednik:
  • Prijevod: Mary Melichar
  • 09/2007.
  • 190 str., meki uvez
  • ISBN 9789532490299
  • Cijena: 180.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
U ostavštini Marije Lenz Guttenberg, supruge liječnika dr. Otta Lenza, koji je od početka XX. stoljeća do kraja 1930-ih godina bio liječnik na otočju Brijuni, bila su I zapisana sjećanja na njezin život na Brijunima u razdoblju od 1906. do 1938. godine, pod miltonovskim naslovom “Izgubljeni raj”. Marija Lenz (Trst, 1885 – Opatija, 1981) proživjela je veliki dio suvremene povijesti Brijuna, te je bila svjedokom razvitka liječilišnog turizma pod upravom obitelji Kuppelwieser, od njegovih početaka do kraja 1930-ih. Bila je svjedokom posjeta istaknutih ličnosti iz svijeta znanosti, umjetnosti, politike, vojnih struktura, mondenoga života uopće, kojemu je, zajedno sa svojim suprugom, poznatim liječnikom, i sama pripadala. Svoja je sjećanja na ta vremena dovršila 1946. godine, osam godina nakon što je radi ratnih okolnosti morala napustiti otok koji je toliko voljela.

«Izgubljeni raj (Brijuni)» predstavlja osebujan rukopis u kojemu se isprepliću i prožimaju sudbine ljudi sa sudbinom prostora, individualne biografije s dramatičnom poviješću otoka. Brijunsko otočje i Veliki Brijun, unatoč činjenici da se gotovo dotiču istarske poluotočne 'terraferme', stoljećima su živjeli kao odvojeni i udaljeni prostori. Ako su u srednjemu vijeku i ranome novovjekovlju bili 'ribolovne zone' i 'bogate sjenokoše' stanovnika Poluotoka, kužne epidemije i endemska malarija, praćena depopulacijom, ove je otoke pretvorila u zonu opasnosti, straha i izolacije.

U moćnome Habsburškome Carstvu, u kojemu je proces modernizacije pratila moć novca, dominacija znanosti i sveopćega napretka - na osebujnoj mješavini uspješnih egzistencija feudalno-plemićkih i novčarsko-kapitalističkih provenijencija - Brijuni su postali svijet za sebe, neki ekskluzivni 'topos' supermoderne 'Mitteleurope', sve dalji od tako blize 'sirotice Istre' s koje se na Brijune moglo gotovo zakoraknuti ...

U dokumentiranom svjedočanstvu Marije Lenz Guttenberg, puninom života pulsira upravo taj brijunski kozmopolitski, mondeni svijet srednjoeuropskih elita, koji je i nakon njihove propasti u sutonu dvojne Monarhije - nakon 'izgubljenoga raja' kako se izrazila autorica - još jednom oživio u Kraljevini Italiji. Nakon razdoblja dekadencije, Brijuni su i u novoj državi, Jugoslaviji, pa i neovisnoj Hrvatskoj ponovno stekli status i famu ekskluzivnog 'milieua', no, u prvome redu političkog i diplomatskog, zatvorenog. Ali to više nije bio svijet Marije Lenz Guttenberg, koja je 'brijunske stranice' svojih uspomena sklopila godinom 1946., da bi 1981. sklopila i svoje umorne oči u časnoj dobi od 96 godina.

Iza sebe je ostavila svoj “Izgubljeni raj”, u književnom i kulturno-povijesnom smislu izvanredno svjedočanstvo jednog vremena pisano ležernim ali čistim i jasnim stilom, s brojnim dobro dokumentiranim i sređenim podacima koji ovome rukopisu daju novu dimenziju znanja o Brijunima. (Iz recenzije : Miroslav Bertoša)

Važno je naglasiti kako je rukopis Marije Lenz popraćen dodacima s uvodom, koji rukopis Marije Lenz smješta u širi i uži povijesni kontekst, te vrlo opsežnim popisom imena koja se spominju u rukopisu, štoviše njihovim biografijama koje je priredila Mira Pavletić. Taj je dio knjige bogato dokumentiran i vizualno prezentiran pa se nameće kao svojevrsni 'leksikon' brijunskih ličnosti od druge polovice XIX. stoljeća pa sve do međuratnog razdoblja. Uz taj je dio - kao i uz cijelu knjigu - priložen bogati, raznovrsni i dobrim dijelom novi, pa i prvi put objelodanjeni slikovni materijal (fotografije, dokumenti te druga arhivska građa), koje su za potrebe ovog izdanja ustupili različiti pojedinci i ustanove, a velikim je dijelom korišten bogati materijal iz arhiva Nacionalnog parka Brijuni.

***

Knjigu je priredila i komentirala: Mira Pavletić (diplomirani arheolog, kustosica i voditeljica Pododsjeka za zaštitu kulturnih dobara Javne ustanove Nacionalni park Brijuni).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –