Ivica Matičević
Prostor slobode : Književna kritika u zagrebačkoj periodici od 1941. do 1945.
- Nakladnik: Matica hrvatska
- 10/2007.
- 551 str. ,
- ISBN 9789531508100
- Cijena: 49.11 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Da se usred najcrnjih ratnih dana i pod najžešćom ideolooškom spregom može odvijati bujan intelektualni i kulturni život potvrđuje slučaj endehaške dionice hrvatske književnosti i hrvatske književne kritike, koje je iznimno prodornim i poticajnim uvidima u sistem i cjelinu ondašnje književnosti obradio književni povjesničar Ivica Matičević.
Ono što su Stanko Lasić, Dubravko Jelčić i Branimir Donat u svojim istraživanjima nagovijestili i započeli - temu endehaške književne kritike koja unatoč sveobuhvatnom i represivnom ideološko-političkom zagrljaju i diktatu zadržava visoke estetske kriterije i "svijest o važnosti, vrijednosti i odgovornosti spram vlastita izbora i pristupa predmetu obrade" - Matičević je sustavno i detaljno prostudirao, napisavši pionirsko djelo o razdoblju što ga je hrvatska književna historiografija zbog raznoraznih razloga ili jednostavno bez razloga, redovito preskakala.
Nije tome tako davno da Stanko Lasić u svojoj Krležologiji na jedan lijep način izražava svojevrsnu zavist prema istraživačima koji će studirati endehašku kulturnu proizvodnju, tu bujicu estetskih, književnih, pa naravno, i osobnih polariteta, povijesnu dramu predvodnika životnog i kulturnog aktivizma neprispodobiva podneblju i vremenu u kojemu se odvija.
U gotovo tisuću kritičkih tekstova objavljenih u zagrebačkoj periodici ("Književni tjednik", "Plava revija", "Plug", "Hrvatska revija", "Vienac", "Spremnost", "Hrvatski narod"), autor je pronašao pravi povijesnoknjiževni rudnik zlata: zarobljenu, zagubljenu, zaboravljenu, a nadasve vrijednu i provokativnu književnost.
Ono što su Stanko Lasić, Dubravko Jelčić i Branimir Donat u svojim istraživanjima nagovijestili i započeli - temu endehaške književne kritike koja unatoč sveobuhvatnom i represivnom ideološko-političkom zagrljaju i diktatu zadržava visoke estetske kriterije i "svijest o važnosti, vrijednosti i odgovornosti spram vlastita izbora i pristupa predmetu obrade" - Matičević je sustavno i detaljno prostudirao, napisavši pionirsko djelo o razdoblju što ga je hrvatska književna historiografija zbog raznoraznih razloga ili jednostavno bez razloga, redovito preskakala.
Nije tome tako davno da Stanko Lasić u svojoj Krležologiji na jedan lijep način izražava svojevrsnu zavist prema istraživačima koji će studirati endehašku kulturnu proizvodnju, tu bujicu estetskih, književnih, pa naravno, i osobnih polariteta, povijesnu dramu predvodnika životnog i kulturnog aktivizma neprispodobiva podneblju i vremenu u kojemu se odvija.
U gotovo tisuću kritičkih tekstova objavljenih u zagrebačkoj periodici ("Književni tjednik", "Plava revija", "Plug", "Hrvatska revija", "Vienac", "Spremnost", "Hrvatski narod"), autor je pronašao pravi povijesnoknjiževni rudnik zlata: zarobljenu, zagubljenu, zaboravljenu, a nadasve vrijednu i provokativnu književnost.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
