Drago Čondrić dobitnik ovogodišnje nagrade Tin Ujević za najbolju zbirku poezije
Sedam velikih biblijskih poema
Na ovogodišnji natječaj Društva hrvatskih književnika za književnu Nagradu "TIN UJEVIĆ" prijavilo se šezdeset nakladnika i autora. Povjerenstvo nagrade (u sastavu Tomislav Marijan Bilosnić, predsjednik, Ivan Rogić Nehajev, član i Ivan Babić, član) jednoglasno je donijelo odluku da se Nagrada "Tin Ujević" za najbolju knjigu poezije u 2016. godini dodijeli pjesniku Dragi Čondriću za zbirku pjesma "Sedam velikih biblijskih poema" u izdanju Naklade Bošković iz Splita (2015).
Ispred rodne kule najvećeg hrvatskog pjesnika u Vrgorcu, uz prigodni program, nagradu Društva hrvatskih književnika Dragi Čondriću uručio je Tomislav Marijan Bilosnić, a plaketu s likom Tina Ujevića, dar grada Vrgorca, slavodobitniku predao je gradonačelnik Ante Pranić.
Time je službeno završena kulturno-književna manifestacija "S Tinom u Vrgorcu", koja je trajala od 29. lipnja do 5.srpnja.
**
Iz obrazloženje nagrade:
Knjiga Drage Čondrića (1944.) "Sedam velikih biblijskih poema" sadrži sedam lirskih poema koje tematski uokviruju Stari i Novi zavjet sa središtem u božanskoj objavi čovjeka kroz Duha i Sina, što dakako već govore i njihovi naslovi: "Put u početak“, "Tri pljuske za kneza tame“, "Magdalena“, "Kruh i vino“, "Golgota, Golgota!“, "Saga i progonjenom progonitelju“ i "Zagonetno izvješće s Patmosa“.
Dakle, svaka od poema tematizira jednu biblijsku epizodu s time da im Čondrić podaruje svoj osobni pjesnički glas u jedinstvu s odabranim pjesničkim citatima čelnih pjesnika zapadnoeuropske civilizacije. Upravo je takav fenomen citatnosti ovdje postigao umjetničko prepoznavanje i odgovor zašto ponovno nakon evanđelista pjevati Bibliju i Novi zavjet. Naime, dok je pjesnikā priča nastavlja trajati kroza stalno propitivanje koliko je čovjek danas (i oduvijek) uronjen u bit Riječi kao Logosa i koliko nas je umjetnost iznikla iz Logosa oblikovala u tragatelje istine, ili ujevićevski kazano bogoiskatelje.
Bogoiskateljstvo ovdje je očito i ona bit, dominanta koja je pjesnika Čondrića izvela na put pjevanja za našu civilizaciju središnjih točaka Evanđelja, a osobito onih u kojima se Krist pokazuje kao izbavitelj i preporoditelj palih ljudskih sudbina kao što je to svevremena priča o Magdaleni ili o preobrazbi Pavla koji je od najsnažnijeg progonitelja postao najsnažniji zagovoravatelj Kristov. U njihovim licima pronalazimo i svoje lice.
Pjevati danas na početku 21. stoljeća duhovnu poeziju, pritom se držeći tradicionalnog stiha uvezanog u specifičan žanr poeme, možda i jest izazov. Kao što se život vraća počelu i kao što je duhovnost jedino jamstvo vječnog trajanja, u vremenu opće nesigurnosti, strepnje, pobrkanih vrijednosti, povratak temeljima čini se najizglednijim rješenjem. Nasreću, došlo je i vrijeme u kojem ne prosuđujemo duhovnu liriku kao neki rubni pjesnički angažman, dapače, ona je postala ravnopravan suizgraditelj pjesničkoga korpusa hrvatske suvremene poezije.
Povjerenstvo se usuglasilo izdvojiti i deset naslova koje zbog svoje solidnosti i kvalitete treba istaknuti, a koje ovdje donosimo abecednim redom:
Enerika Bijač: "Za križem"
Lana Derkač: "Posvajanje neba"
Ernest Fišer: "Doba nevremena"
Ervin Jahić: "Nemjesto"
Božica Jelušić: "Sabrana bjelina"
Zvonko Kovač: "Zvon u kiši"
Delimir Rešicki: "Lovci u snijegu"
Nada Topić: "Meteorologija tijela"
Milko Valent: "Pustinja"
Anka Žagar: "Pjevaju razlike tihotapke"
Članovi Povjerenstva Tomislav Marijan Bilosnić, Ivan Rogić Nehajev i Ivan Babić
Sedam velikih biblijskih poema
- Naklada Bošković 08/2015.
- 342 str., meki uvez
- ISBN 9789532633054
Svaka od poema tematizira jednu biblijsku epizodu s time da im Čondrić podaruje svoj osobni pjesnički glas u jedinstvu s odabranim pjesničkim citatima čelnih pjesnika zapadnoeuropske civilizacije. Upravo je takav fenomen citatnosti ovdje postigao umjetničko prepoznavanje i odgovor zašto ponovno nakon evanđelista pjevati Bibliju i Novi zavjet.