Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 07.09.2020.

Etgar Keret na Festivalu svjetske književnosti 2020.
Održava se
07.09.2020. u 18h

Kvar na rubu galaksije Keret Etgar

Na Festivalu svjetske književnosti gostuje jedan od ponajboljih svjetskih kratkopričaša, Etgar Keret, koji će 7. rujna u 18 sati u programu "Razotkrivanje" (Knjižara Fraktura) razgovarati sa svojim hrvatskim urednikom Romanom Simićem. Povod je gostovanju njegova nedavno objavljena zbirka kratkih priča "Kvar na rubu galaksije", u prijevodu Laile Šprajc (Fraktura, 2020).

Etgar Keret rođen je u Tel Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih izraelskih književnika današnjice. Osim što su bestseleri u Izraelu, njegove knjige osvojile su najuglednija međunarodna priznanja i prevedene su na dvadesetak jezika. I kao filmski redatelj Keret je ostvario zapaženu međunarodnu karijeru: njegov film Skin Deep osvojio je prve nagrade na više međunarodnih filmskih festivala i dobio izraelski Oscar, a za film Meduze Keret je 2007. osvojio nagradu Caméra d’Or filmskog festivala u Cannesu. Najpoznatiji je po svojim zbirkama priča "8% ni od čega", "Iznenada netko pokuca" i "Kvar na rubu galaksije" te po noveli “Pizzerija Kamikaze”, prema kojoj je hrvatski redatelj Goran Dukić snimio hvaljeni film Wristcutters: A Love Story. Keret je svjetsku publiku osvojio i zbirkom autobiografskih tekstova "Sedam dobrih godina".

Europa, nedovršena unija

Istog dana u 20 sati u Knjižari Fraktura održat će se okrugli stol: Europa, nedovršena unija na kojem gostuju književnica i dramska spisateljica europskoga glasa Ivana Sajko, jedan od najcjenjenijih filozofa s ovih prostora koji već više desetljeća radi u Berlinu Boris Buden te pisac, urednik i festivalski organizator, Vladimir Arsenijević. Razgovor moderira Igor Štiks.

O jednom nema sumnje: Europska unija nalazi se na prekretnici. Nakon odlaska jedne od najvažnijih članica i nakon anemičnog i zakašnjelog odgovora na pandemiju postavljaju se pitanja o samom cilju Unije, kao i o načinu funkcioniranja jedne takve višenacionalne konfederacije. Je li Europska unija stalno gradilište koje ipak ima jasan nacrt ili je to brod koji se gradi na otvorenome moru? Čini se da različite vizije budućnosti suprotstavljaju Sjever i Jug, Sjeverozapad i Istok, dok se Jugoistok bavi ili čuvanjem granica i primanjem pomoći za nerazvijene ili beskonačnom integracijom u samu Uniju. Treba li nam (ovakva) Unija u Europi uopće? Ako ne, je li budućnost doista u povratku u disfunkcionalne i zavisne nacionalne države? Ako da, kakva nam onda Unija treba? I, konačno, s obzirom na to da o Europi mislimo iz balkanskog iskustva, možemo li se otresti sablasti jugoslavenskog raspada i krije li dvadesetostoljetno iskustvo Jugoslavije u sebi i neke alternativne puteve i rukavce? 

Oba događanja moguće je pratiti uživo na fsk.hr i 24sata.hr.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –