Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Vesna Solar • 05.09.2019.

Isabel Allende : Japanski ljubavnik

Isabel Allende: Japanski ljubavnik

Japanski ljubavnik Allende Isabel

Naslov novog romana Isabel Allende "Japanski ljubavnik" može se činiti neobičnim. Allende je iznimno poznata i cijenjena čileanska književnica, čija djela uvelike proizlaze iz osobnog iskustva i povijesti Latinske Amerike, no o kakvom se to onda japanskom ljubavniku radi u romanu latinoameričke autorice, koji se opisuje kao svjetski bestseler?

"Japanski ljubavnik" nije smješten u domovinu Isabel Allende, nego u zemlju u kojoj ona trenutno živi, u SAD, a tamo ju je dovela želja da se othrva patrijarhalnoj ulozi žene u svojoj domovini te da postane spisateljica. Allende je počela književnu karijeru relativno kasno, s četrdeset godina. Njezin se prvi roman, "Kuća duhova" iz 1982., smatra predstavnikom magijskog realizma,  autorica svoja prva djela piše nastavljajući se na tradiciju velikih latinoameričkih autora iz 60tih i 70tih godina prošlog stoljeća, Garcíe Márqueza, Fuentesa, Vargasa Llose i Cortázara, zahvaljujući kojima se književnost Latinske Amerike prvi put čitala i u Europi i u svijetu. Generacija pisaca nakon njih obično se naziva post-bumovska (Post-Boom Latinoamericano), jer ju karakterizira odmak od složenog načina pisanja prethodnika, zaokret prema „običnom“ realizmu, jednostavnijem pripovijedanju te lakšoj recepciji, a tome se priklanja i Isabel Allende u svojim kasnijim djelima.

Do sada je objavila dvadesetak romana, poput "Grada zvijeri", "Paule" i "Portreta u sepiji", koji su joj donijeli niz uglednih književnih nagrada, i diljem su svijeta prodani u nekih 65 miliona primjeraka te su je učinili najutjecajnijom suvremenom latinoameričkom autoricom. Ipak, dio kritičara i književnika Latinske Amerike osuđuje komercijalnost njenih djela; Bolaño tvrdi da je ona „pisaća mašina, a ne pisac“, a neki drugi da „ubija Márqueza“.

Kako je Allende dobra pripovjedačica, u većini romana uspijeva održati ravnotežu između „lakoće“ i „težine“ napisanog, pa je možda u tome tajna njezinih najboljih djela. "Japanski ljubavnik", nažalost, nije jedno od njih; u njemu „lakoća“ preteže. Dva ključna aspekta djela govore tome u prilog. S jedne strane, ljubav o kojoj je riječ malo odveć podsjeća na shemu zabranjene vječne ljubavi, a s druge roman gomila ozbiljne probleme prošlosti i sadašnjosti, prelazeći preko njih bez razrade.

Ljubav o kojoj pripovijeda počinje tridesetih godina prošlog stoljeća u San Franciscu, gdje s bogatom ujakovom obitelji živi djevojčica Alma, Poljakinja koju su roditelji poslali u SAD da je spase od nadolazećeg nacizma. Između Alme i vrtlarevog sina, dječaka Ichimeija Fukude, razvija se veliko prijateljstvo. Ono s vremenom prerasta u ljubav koja će obilježiti njihove živote i trajati koliko i oni sami. Kako je Ichimei siromašni Japanac, Alma se ne želi udati za njega, jer bi to značilo radikalni prekid lagodnog života u bogatstvu koji vodi.

Ali, u "Japanskom ljubavniku" postoji još jedna ljubavna priča, ovaj put posve suvremena. Time se osnovna tema ljubavi udvaja i naglašava. Almin unuk Seth se za vrijeme posjeta baki, koja živi u staračkom domu Lark House, zaljubljuje u zaposlenicu doma, traumatiziranu Europljanku Irinu Bazili. Oni se zbližavaju otkrivajući jednu Alminu tajnu. I Seth i Irina primjećuju kako Almi svaki tjedan stiže pismo u žutoj omotnici i buket gardenija. Znači li to da postoji njezina tajna ljubav? Potraga za odgovorom na to pitanje povezuje Setha i Irinu.

Pripovijedanje je zato organizirano kao flashback; roman počinje 2010., u trenutku kada je Alma već starica, i skokovito se vraća u prošlost da bi obuhvatio čitav njezin život. Ključan je element tog života Ichimei, japanski ljubavnik, no Almin je život u cjelini mnogo više od priče o zaljubljenoj ženi. Pri tome o Ichimeiju zapravo ne saznajemo mnogo, a lik Alme Belasco najuvjerljiviji je i najuspjeliji element "Japanskog ljubavnika", Alma je onaj aspekt romana koji sve ostale drži na okupu. Ona je prava jaka žena – kakvu očito i sama Allende zagovara – koja se ne zadovoljava tradicionalnim položajem supruge, nego želi biti cjelovita osoba. U tome i uspijeva, pa između ostalog, osniva i vlastitu liniju ekskluzivnih odjevnih predmeta koje ručno oslikava. Alma dakle živi puni život i održava zabranjenu ljubavnu vezu, ne osvrćući se na društvene konvencije kojima caruju rasne i nacionalne predrasude. Ipak, od stereotipa buntovnice dijeli je ključna činjenica da za ljubav nije spremna žrtvovati udoban život.

Iako se u tom prijelomnom trenutku roman bitno udaljava od klišeja vječne ljubavi, problem je što se u trivijalnost vraća. Almina odluka da se uda za drugoga ne donosi joj nesreću; naprotiv, s mužem je najbolja prijateljica i dobro se slažu. Kad joj muž umre, Alma nastavlja vezu s Ichimeijem. Svaki Almin potez kao da uvijek dobro završava: kao djevojčica bježi od holokausta ujaku, koji je bogat, živi u SAD-u i jako zavoli Almu. Osim toga, potencijalno opasne situacije razrješavaju se sretno po nju. Ima i dobre prijatelje, a i posao joj cvate, sin i unuk je obožavaju. Čak joj je i starost lijepa, jer se sprijateljuje s mladom njegovateljicom Irinom, što onda bitno mijenja i Irinin život.

Sve je to malo previše lijepo, pa vjerojatno otuda i mišljenje nekih kritičara kako je "Japanski ljubavnik" bajka od romana. No bajke za odrasle su posve drugačiji književni žanr, a ovdje Allende kombinira elemente obiteljske sage sa klišejima ljubavnog romana. U tom je smislu „bajka od romana“ zapravo negativna ocjena. Djelo nije napisano u maniri magijskog realizma, već pripovijeda realistički, a realistička je bajka contradicito in adjecto. Realizam u romanu nije izveden posve dosljedno.

Likovi Isabel Allende ne žive u zrakopraznom prostoru, pa "Japanski ljubavnik" pruža i kratki kurs iz povijesti 20. stoljeća, jer pripovijeda o čitavom Alminom životu, od tridesetih godina prošlog stoljeća do 2010. Govori se tako o svim važnim događajima iz tog vremena: o holokaustu, o logorima za Japance u Americi tijekom Drugog svjetskog rata, o Drugom svjetskom ratu, o Izraelu. Također su prisutne i najvažnije teme koje muče kako prošlo tako i suvremeno vrijeme: društvene konvencije, rasna i nacionalna netrpeljivost, sukob siromašnih i bogatih, položaj žene, ilegalni pobačaj, AIDS, dječja pornografija, eutanazija. Mnogo je „velikih tema“ na relativno malom tekstualnom prostoru (hrvatsko izdanje romana ima nekih 260 stranica). Sve su te teme uglavnom tek dotaknute, a nijedna razvijena; njima se ukratko bavi jedno poglavlje, a onda se prelazi na drugu, dok ona prva pada u zaborav. Jedino je boravku obitelji Fukuda u logoru za Japance tijekom Rata posvećeno više pažnje, no to su jedini dijelovi teksta koji su u cijelosti posvećeni Ichimeiju, japanskom ljubavniku.

Takvo mnoštvo važnih tema i događaja koji su površno prisutni u romanu vode ga u trivijalnost. Nijedan se od tih problema ne postavlja u pravom pripovjednom smislu, osim možda problema starosti. Kako roman počinje u trenutku kad Alma ima gotovo osamdeset godina, pripovjedna razina sadašnjosti s koje se kreće na put u prošlost je starost glavne junakinje. No i to je doba za Almu lijepo, jer je zdrava i načelno samostalna do kraja, a boravi u idealnom staračkom domu. Iako "Japanski ljubavnik" progovara o problemima starijih osoba, upravo dom Lark House je onaj element romana koji djeluje posve bajkovito. Lark House je naime smještaj za starije, u kojem se pronalazi savršena mjera između neophodne pomoći i samostalnosti te vlastitih interesa stanovnika. Stariji ljudi su tamo sretni i zadovoljni, stanovnici Lark Housa opisani su dojmljivo i duhovito, ali je tema starosti malo previše „zašećerena“.

Sve to govori da "Japanski ljubavnik" nije sjajan ni velik roman. Ipak, njegova je ključna kvaliteta tečnost i pitkost pripovijedanja, koje onda uspijeva uvući čitatelja u svijet djela. Allende nije ni zbog čega dobila tolike književne nagrade i počasti; ona zasigurno zna pisati, zna pripovijedati. Priču, koja je puna trivijalnosti i klišeja, lakoća pripovijedanja i snaga Alminog lika ipak uspijeva učiniti književno zanimljivom. Utoliko se "Japanski ljubavnik" lako čita i može zabaviti čitatelja, i zato možda i nije loš izbor za lagodnije čitanje.

Isabel Allende

Japanski ljubavnik

  • Prijevod: Tamara Horvat Kanjera
  • Vuković & Runjić 06/2019.
  • 270 str., meki uvez
  • ISBN 9789532861891
  • Cijena 129.00 kn

Dok ostatak svijeta nezaustavljivo srlja u rat, Alma upoznaje Ichimeija Fukudu, mirna i povučena sina obiteljskog vrtlara Japanca. Među njima se, daleko od tuđih očiju, rađa nježna ljubavna veza. Nakon japanskog napada na Pearl Harbor, sudbina okrutno razdvaja dvoje mladih... Roman 'Japanski ljubavnik' Isabel Allende u široku rasponu obuhvaća nekoliko generacija i kontinenata, bavi se pitanjima identiteta, napuštanja, otkupljenja i nedokučivim utjecajem sudbine.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –