Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 05.07.2019.

Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže
Održava se
05.07.2019. u 12h

U okviru programa 8. festivala Miroslav Krleža, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u petak, 5. srpnja u 12 sati, bit će predstavljena jednodnevna izložba „Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže“.

O Krleži, njegovu radu i značaju govorit će teatrologinja Lada Čale Feldman, Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.

Predstavljena građa pratit će program Festivala, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman „Na rubu pameti”, putopisnu knjigu „Izlet u Rusiju”, „Balade Petrice Kerempuha” i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kamo su prispjeli 2001. godine po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sâm autor.

Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bit će prilika i za promociju pretiska prvoga broja časopisa „Plamen”, koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački „Jug“, a tiskao „Hermes“, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je izašao u svega 15 brojeva (zaključno s kolovozom 1919.), časopis je objavio značajan broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara (A. B. Šimića, G. Krkleca, A. Ujevića, I. Gorenčevića, T. Strozzija i dr.), uz velik broj tekstova samih pokretača (Krleža, Cesarec). Povremeno je donosio i prijevode, poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika, koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.

Ovaj je avangardistički časopis značajan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna faza u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je samome Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njemu objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskoga predznaka.

Osim prvoga broja kultnoga časopisa „Plamen“, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatra poezije uz 100. obljetnicu izlaženja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela: pjesničkih zbirki „Pjesme III“ (1919.) i „Lirika“ (1919.), koje s prethodno objavljenim „Pjesmama I“ i „Pjesmama II“ čine korpus Krležine mladenačke, „ratne“ lirike.

Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža otvoren je u petak, 28. lipnja na Krležinu Gvozdu premijerom predstave „Gospoda Glembajevi“ u režiji Branka Brezovca. Program Festivala ove je godine u znaku realnog i imaginarnog Zagreba. „Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca/glumica jer u doba Twittera i 'njegova predsjednika' iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije 'dvokatnoga' Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ 8. festivala Miroslav Krleža završava na Autorov rođendan, u nedjelju, 7. srpnja 2019.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –