Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 14.03.2019.

Najavljeno pedeset i šesto Goranovo proljeće - Martina Vidaić i Denis Ćosić dobitnici nagrada Ivana Gorana Kovačića
Održava se
20.-23.03.2019.

Goranovo proljeće 2019.

Pedeset i šesto Goranovo proljeće, naša najstarija i najznačajnija pjesnička manifestacija, održat će se od 20. do 23. ožujka 2019. godine u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Puli. Festival, kao i prethodnih godina, uz oživljavanje uspomene na lik i djelo pjesnika i partizanskog borca Ivana Gorana Kovačića, donosi izravan kontakt s aktualnom, vrijednom poezijom iz Hrvatske i svijeta.

Na ovogodišnjem Goranovom proljeću gostuje 40 pjesnika iz 14 zemalja. Strani će gosti čitati na vlastitim jezicima, uz osigurane prijevode na hrvatski. Posebno će biti predstavljena pjesnička platforma Europske unije Versopolis, posvećena većoj mobilnosti i vidljivosti mlađih evropskih pjesnika, koje je Goranovo proljeće dio.

Za glazbeni identitet ovog festivalskog izdanja brinu se Ivan Grobenski i grupa Šumski, čiji će živi nastupi pratiti čitalačke programe.

Festival se otvara 20. ožujka u 20 sati u Sceni F22 Akademije dramskih umjetnosti u Frankopanskoj 22 u Zagrebu.
 

NAGRADE

Martina Vidaić (foto: ustupilo Goranovo proljeće)

SKUD Ivan Goran Kovačić ove godine po prvi puta dodjeljuje Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju izvornu pjesničku zbirku tiskanu u dvogodišnjem razdoblju. Nagrada se dodjeljuje bienalno, naizmjenično s dodjelom nagrade Goranov vijenac za izniman doprinos hrvatskoj poeziji. Novu Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobila je zbirka "Mehanika peluda" Martine Vidaić, a Gorana za mlade pjesnike ove je godine osvojio Denis Ćosić.

 

NAGRADA IVAN GORAN KOVAČIĆ - Martina Vidaić: "Mehanika peluda" (HDP, Zagreb 2018.)

Martina Vidaić (Zadar, 1986.), profesorica hrvatskog jezika i književnosti, do sada je objavila tri zbirke pjesama: Era gmazova (SKUD IGK, Zagreb, 2011.; nagrada Goran za mlade pjesnike), Tamni čovjek Birger (V.B.Z., Zagreb, 2016.; finale nagrade Janko Polić Kamov) i Mehanika peluda (HDP, Zagreb, 2018.). Pjesme su joj također objavljene u antologiji mlađeg pjesništva Hrvatska mlada lirika 2014. (HDP, 2014.), u hrvatsko-rumunjskoj antologiji mlađeg pjesništva Ritualul omului fericit - 18 poeti croati tineri (Tracus Arte, 2017.), kao e-knjiga L'insopportabile delicatezza della polvere (Kipple officina libraria, 2019.) te u relevantnim književnim časopisima (Quorum, Relations, Sarajevske sveske, Zadarska smotra, Poezija). Od 2015. godine sudjeluje u međunarodnom projektu Versopolis koji okuplja pjesničke festivale u cilju promocije perspektivnih europskih pjesnika putem prijevoda i gostovanja.


Obrazloženje žirija:

Iznimno zaokružena i cjelovita nova pjesnička zbirka Martine Vidaić ima naizgled koralni karakter i kao da se sastoji od niza posebnih svjedočenja, iskaza nebrojenih – i tek okvirno određenih – lica (i stvari, i pojava) što govore. Najveći broj naslova u knjizi indikativno završava dvotočkom, pa bi pjesma koja potom slijedi trebala biti shvaćena kao navod (iz druge ruke). Strukturalno, dakle, podsjeća na "Spoon River Anthology" Edgara Lee Mastersa, lirsku kolekciju personificiranih epitafa.

Međutim, gotovo sasvim suprotno, riječ je o stilski homogenom i izrazito individualno obilježenom izrazu, koji samo uvjetno uzima maske (poundovske „personae“) drugih i drugačijih, ulazi u prilike i situacije mahom marginaliziranih, alijeniranih i anonimnošću frustriranih poluosobnosti. Iz naslovom natuknute pozicije pjesnikinja uspijeva izvući maksimum poticajnosti i osloboditi govorenje iznimne svježine i originalnosti.
Poetski izraz Martine Vidaić odlikuje se gipkom metaforikom i jetkom slikovitošću, on uspijeva dosjetljivo amalgamirati gorčinu i žestinu, okrutnost i nježnost, preplitanje i jasnoću, razmetanje i gluhoću. S komponentom naglašene socijalne osviještenosti, na rubu aktualiteta i efemernosti, ova pjesnikinja uspijeva očuvati temeljnu autonomiju poetskog prostora, nezamjenjivo obilježiti inače stereotipnu ili konvencijama obilježenu motiviku, dati pečat neravnodušne stvaralačke participacije.
(Tonko Maroević)

NAGRADA GORAN ZA MLADE PJESNIKE - Denis Ćosić

Denis Ćosić (foto: ustupilo Goranovo proljeće)

Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi, a trenutno studira turistički menadžment u Zagrebu. Pjesme su mu zastupljene u nekoliko zbornika (Rukopisi 40, Antologija u čast Charlesa Baudelairea, The Split Mind). Na stranici Kultipraktik objavljenje su mu pjesme s kojima je ušao u širi izbor za nagradu Na vrh jezika. Pjesme su mu također objavljenje na Afirmatoru, Metafori, Stranama i u časopisima Kvaka, Avangrad i metaDADA. Sudjeluje u raznim književnim tribinama i večerima čitanja poezije (Zagreb, Ljubljana, Pleternica, Požega, Vukovar). Pjesme su mu prevođene na slovenski, a nekoliko njih objavljeno je na slovenskom portalu LUD Literatura i časopisu Zamenjave. Živi na relaciji Požega – Zagreb – Dubrovnik.


Obrazloženje žirija:

Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristigla su ukupno 54 rukopisa. Žiri u sastavu Miroslav Mićanović, Evelina Rudan i Martina Vidaić jednoglasno je kao najbolji odabrao rukopis Denisa Ćosića, naslovljen "Crveno prije sutona".
 
Žiri je također odlučio pohvaliti rukopise Tomislava Augustinčića ("Ipak, zora"), Nine Bajsić ("Pjesme za svaki slučaj"), Lane Bojanić ("Pribor za lov i vremeplov"), Karle Crnčević ("Linije bijega") te Ljiljane Logar ("Zbirka").
 
Rukopis nagrađenoga mladog pjesnika Denisa Ćosića "Crveno prije sutona", među pristiglim rukopisima istaknuo se kao kompaktna knjiga pjesama u prozi koja od početka do kraja drži visoku napetost poetske ispisanosti na razini oblikovanja teksta cijele knjige i na razini oblikovanja svakoga pojedinačnog teksta unutar cjelina onaslovljenih: „U žutoj travi“, „Crveno prije sutona“, „Kopito od zvijezda“ i „Podijeliti pomrčinu“. Kako je vidljivo iz naslova cjelina, a tako je i u tekstovima u knjizi, lirski se iskazivač usredotočuje na vizualnost i, kasnije, taktilnost. Zvuk se pojavljuje tek minimalno, poneki zvon zvona propara prostor, poneko struganje više je u boji nego u zvuku, ali u bitnome ovo je knjiga tišine.

Knjiga je to utihla, umirena prostora prije sutona, prije kraja dana, prije kraja osobnog ciklusa lirskog subjekta, ali i prije kraja jednoga mitološkog i/ili civilizacijskog ciklusa. Taj nam ključ čitanja,  koji čak nije ni jako samozatajan, nudi i autor otvarajući rukopis knjige citatom iz Chevalierova i Gheerbrantva "Rječnika simbola" upravo o simbolu sutona koji: „Izražava završetak jednog ciklusa pa prema tome i pripremu obnavljanja.“ (…)
Ta nemoć, ispražnjenost, rasap koji možda hoće, a možda i neće izroditi novi početak na razini motiva i tema, spretno se dočekuju u dobro pogođenu izrazu, dobro pogođenim slikama i dobro organiziranim ciklusima koji svoj svijet izgrađuju uvjerljivo i domišljato. Jasno je da su uvjerljivost i domišljatost samo početne koordinate i jednoglasna preporuka za nagradu, za čitatelja koji se u pjesničkom tekstu kreće i snalazi spram vlastitog iskustva jezika poezije koji je uvijek drukčiji – od prapočetnog, početnog i naizgled završenog.
(Evelina Rudan)

PROGRAM 56. Goranovog proljeća

Srijeda, 20. ožujka

OTVORENJE 56. GORANOVOG PROLJEĆA
20:00, Scena F22 Akademije dramskih umjetnosti (Frankopanska 22), Zagreb
 

Četvrtak, 21. ožujka

DODJELA NAGRADA
12:00, Dom kulture Lukovdol

ČITANJE PJESNIKA/INJA
20:00, Omladinski kulturni centar Palach, Kružna ulica 8, Rijeka,


Petak, 22. ožujka

PREDSTAVLJANJE PLATFORME VERSOPOLIS
12:00, Book caffe Dnevni boravak, Rijeka

ČITANJE PJESNIKA/INJA
19:30, Klub Kotač, Ul. Ljudevita Gaja 3, Pula


Subota, 23. ožujka

ZATVARANJE 56. GORANOVOG PROLJEĆA
20:00, MM centar, Studentski centar, Savska 25, Zagreb
 

SUDJELUJU:

Na ovogodišnjem Goranovom proljeću gostuje 40 pjesnika iz 14 zemalja: Yorgos Alisanoglou (Grčka), Mischa Andriessen (Nizozemska), Kemal Mujičić Artnam, Krešimir Bagić, Alen Brlek, Lucija Butković, Darko Cvijetić (Bosna I Hercegovina), Branko Čegec, Goran Čolakhodžić , Denis Ćosić, Krystyna Dąbrowska (Poljska), Lidija Deduš, Marija Dejanović, Lidija Dimkovska (Makedonija), Jean-Pascal Dubost (Francuska), Baptiste Gaillard (Švicarska), Dorta Jagić, Udo Kawasser (Austrija), Ida Linde (Švedska), Sonja Manojlović, Vlado Martek, Vladimir Martinovski (Makedonija), Miroslav Mićanović, Vanda Mikšić, Tiberiu Neacşu (Rumunjska), Ivan Rogić Nehajev, Florence Pazzottu (Francuska), Lou Raoul (Francuska), Evelina Rudan, Tara Skurtu (SAD), Nikola Petković, Jana Putrle Srdić (Slovenija), Frida Šarar, Darko Šeparović, Dinko Telećan, Marko Tomaš (Bosna I Hercegovina), Georgia Trouli (Grčka), Indrė Valantinaitė (Litva), Martina Vidaić i Laurence Vielle (Belgija).

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –