Predstavljanje pretiska glagoljaške knjige Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje

Održava se
06.10.2016. u 12h

Pretisak glagoljskog misala Šimuna Kožičića Benje iz 1531. godine „Misal hruacki“ s translitercijom i komentarima biti će predstavljen u četvrtak, 6. listopada u 12 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na predstavljanju će govoriti urednik izdanja Mateo Žagar te recenzenti Anica Nazor i Stjepan Damjanović.

Riječ je o pretisku glagoljskoga misala Šimuna Kožičića Benje iz 1531. godine, objavljenom u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeka. Primjerak prema kojem je objavljeno darovano izdanje čuva se u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i jedan je od sveukupno 15 primjeraka sačuvanih do danas, od kojih se još četiri nalaze u Hrvatskoj.

Za vjernost izvorniku pobrinula se majstorska radionica zagrebačke tiskare ITG, a projekt su novčano potpomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za kulturu, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zaklada Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu.

Europsko tlo početkom 16. stoljeća poprište je vojnih, političkih i nadasve vjerskih turbulencija. Carigrad je odavno u rukama Turskog Carstva, koje sada snage usmjerava prema sjeveru, a reformizam lagano kuca na vrata rimske kurije.

U vihoru previranja Zadranin Šimun Kožičić Benja, tada već modruški biskup, u nekoliko navrata putuje u Rim gdje od Svete Stolice traži pomoć za hrvatske župe i krajeve, jedini pravi „branik Europe“ pred nadolazećom turskom opasnošću. Iako su njegovi iskreni govori tiskani i više puta prevođeni, pravi odgovor nije uslijedio te je pod pritiskom Osmanlija bio primoran napustiti Modruš. Put ga je preko Senja i Novog Vinodolskog godine 1529. doveo do sigurne Rijeke, gdje će samo dvije godine kasnije ostvariti jedan od najvećih hrvatskih tiskarskih pothvata.

Zahvaljujući iskustvu boravka u Veneciji 1530., tadašnjem središtu svjetskog tiskarstva, Benja pokreće vlastitu tiskaru u svojemu novom riječkom domu („v hižah ego prebivanija“). Vjerojatno motiviran strahom od nestajanja naroda i hrvatskoga jezika, kao i njemu drage „vuglate“, u manje od godinu dana na glagoljici je dao otisnuti šest važnih knjiga: Oficij rimski, Misal hruacki, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijereov i cesarov, Od bitija redovničkoga knjižice te Psaltir. Pouzdano se zna da je tiskara radila do sredine 1531., no od tada se gubi svaki trag tiskarskom stroju i olovnim glagoljskim slovima, što je stvorilo plodno tlo za brojne rasprave, teorije i sl. Iako se Kožičić 1532. vratio u Zadar (gdje i umire 1536.), iza sebe je ostavio velik broj rukopisa, životopisa i kronika pisanih na hrvatskom jeziku, što ga s pravom svrstava u red najvećih hrvatskih humanista glagoljaša.