Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 28.02.2019.

Umro veliki hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika Josip Silić

Josip Silić, Foto: (c) Maestro Ivanković (Wikipedija)

Josip Silić, istaknuti hrvatski jezikoslovac, professor emeritus Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, umro je u četvrtak 28. veljače 2019. u Zagrebu u 86. godini.


Josip Silić rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobnišćini. Školovao se u Ratuljama, Pazinu i Rijeci. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961.), a na istome je fakultetu i magistrirao 1970. te doktorirao 1975.

Od 1961. Josip Silić bio je asistent na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent od 1976., izvanredni profesor od 1979. Za redovitoga profesora izabran je 1984. a u zvanje redovitoga profesora u trajnome zvanju 1999. Profesor Silić umirovljen je 2004. a godinu dana kasnije dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Josip Silić bio je od 1963. do 1965. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Lilleu (Francuska), a od 1988. do 1991. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bochumu (Njemačka).

Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak”, Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 2016.

Josip Silić autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatika i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor hrvatskoga računalnog pravopisa, a program spelling-checker poslije je ugrađen u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office i bio je uzor za slične programe za druge slavenske jezike.
 

Jedan od najobrazovanijih hrvatskih općih jezikoslovaca i kroatista, Silić je dao izuzetan doprinos skoro svim područjima jezikoslovlja, poglavito u opisu hrvatskoga jezika i uvedbi suvremenih jezikoslovnih disciplina u nastavi. U fonetici i fonologiji je ostavio niz zapaženih djela, među kojima se ističu "Osnove fonetike i fonologije hrvatskoga književnoga jezika", 1974. (zajedno s Dragutinom Rosandićem), moderno zasnovan i izveden udžbenik, oslobođen mladoslovničarskih naplavina i objavljen pod onda ne baš poćudnim hrvatskim imenom, te više srednjoškolskih udžbenika izašlih u samostalnoj Hrvatskoj. Uz više tekstova iz područja morfologije (npr. udžbenika), Silić je i auktor, po mnogima, jednoga od prijelomnih djela kroatistike i hrvatske sintakse, "Od rečenice do teksta", 1984., u kojem se daje opis ustroja teksta. (...)

Silićevo djelo karakterizira strogost u izvedbi i sustavnost u izlaganju, razlikovanje jezičnoga sustava i standarda (tu su zanimljive Silićeve opaske o narječjima – po Siliću, čakavsko i kajkavsko nisu narječja hrvatskoga jezika; također, Silić smatra da je pojam dijasistema, što ga je lansirao Dalibor Brozović, protuslovan i nepotreban), te širok spektar interesa, od fonetike i fonologije, preko morfologije i morfofonologije do sintakse i diskursa. Široj je hrvatskoj (i ne samo hrvatskoj) javnosti Silić poznat najviše po sporovima oko pravopisanja, u kojoj su na suparničkoj strani Babić i Brozović. Političko etiketiranje, potencirano senzacionalističkim tekstovima koji bujaju u bulevarskome tisku, a koje je zahvatilo sve sudionike hrvatske pravopisne zavrzlame, daje iskrivljenu sliku o djelu ovoga samozatajnoga i izuzetno utjecajnoga hrvatskoga jezikoslovca.

Izvor: Wikipedija


Ostala važnija djela Josipa Silića su: "Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika" (s Vladimirom Anićem, 1986., 1987., 1990.), "Pravopis hrvatskoga jezika" (s Vladimirom Anićem, 2001.), "Hrvatski računalni pravopis. Gramatičko-pravopisni računalni vodič. Spelling-checker" (sa Slavenom Batnožićem i Brankom Ranilovićem, 1996.), "Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta" (s Ivom Pranjkovićem, 2005., 2007.), autor knjige "Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika" (2006.), suautor "Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rječnikom" (s Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljeva, 2010.), "Gramatike crnogorskoga jezika" (s Adnanom Čirgićem i Ivom Pranjkovićem, 2010.), "Dihotomije. Izabrane rasprave" (2018.).

Izvor: HINA

Fotografija: Maestro Ivanković (Wikipedija)

Josip Silić

Dihotomije : Izabrane rasprave

  • Disput 12/2018.
  • 716 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532603378
  • Cijena 240.00 kn

'Dihotomijama' se Josip Silić iznova otkriva kao samosvojna i osebujna pojava hrvatskoga jezikoslovlja, duboka i dalekosežna traga ne samo svestranošću – jer znalac je i fonologije, i morfologije, i sintakse, i standardologije, i funkcionalne stilistike – nego ponajprije ustrajnom i nenadmašenom strogošću i bistrinom mišljenja, pisanja i svođenja jezikoslovnih pojmova na bitne opreke.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –