Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 22.05.2014.

vRIsak predstavlja suvremenu albansku književnost
Održava se
23.05.2014.

U petak 23. svibnja na 7. riječkom sajmu knjige i festivalu autora Vrisak, u programu 'U žarištu : Književnost u regiji' održat će se predstavljanje suvremene albanske književne scene na kojem će gostovati eminentni pisci albanske literarne scene - Lindita Komani i Gazmend Krasniqi.

Program će se održati u Gradskoj knjižnici, Narodnoj čitaonici (Korzo 24) s početkom u 19 sati. U predstavljanju sudjeluje prevoditeljica Ermina Lekaj.

Gazmend Krasniqi (Skadar, 1963) u rodnom je gradu studirao umjetnost, albanski jezik i književnost. Suradnik je i voditelj mnogih književnih časopisa, izdavačkih kuća i kulturnih projekata, surađivao je i s umjetničkom galerijom rodnoga grada. Objavio je zbirke poezije "Në kryqin e dashurisë" (Na raskršćima ljubavi, 1995), "Skodrinon" (2002), antologiju "Sprovë antologjike" (Eksperimentalna antologija, 2003) te prozna djela "Dielli i natës" (Noćno sunce, 1996), "Princesha këmbëzbathur" (Bosonoga princeza, 1998) i "Fund i botës", "Një verë në Paris" (Kraj svijeta, ljeto u Parizu, 2003).

Krasniqi  piše i drame te prevodi s engleskog na albanski – preveo je autore poput W. B. Yeatsa, T. S. Eliota, Ezre Pounda i W. H. Audena. Djela su mu uvrštena u brojne antologije, a jedan je od najistaknutijih albanskih kulturnjaka.

Lindita Komani (Tirana) ugledna je albanska novinarka i književnica. Školovala se u Grazu. Austrijsko iskustvo bilo je više od obrazovnog i pružilo joj je mogućnost izmještanja u posve drugačiju sredinu. Život između dviju zemalja pokazao se plodotvornim, i po povratku u Albaniju uključuje se u kulturni razvoj zemlje te objavljuje svoju prvu zbirku pjesama "Postimpresion" (2012). Aktivna je i kao osnivačica više nevladinih udruga s fokusom na mlade, a s platformom ThinkYoung surađuje od 2009.

***

Koliko znamo o suvremenoj albanskoj književnosti?

Od Dubrovnika prije stignemo do Tirane nego do Zagreba – toliko je albanska književnost udaljena od hrvatske, ali ipak o njoj znamo malo.

Znamo barem jedno ime, pisca svjetskog glasa Ismaila Kadarea (Gjirokastra, 1936), prvog dobitnika međunarodne nagrade Man Booker (2005) za koju je bilo nominirano još dvadesetak autora, među njima nobelovci Günter Grass, Nagib Mahfuz i Gabriel García Márquez. Od početka 21. stoljeća šuška se kako mu se smiješi i Nobelova nagrada za književnost što je jedan od razloga za sve veće zanimanje za albansku književnost u svijetu koja se razvila u relativnoj izolaciji od europske književnosti, iako joj pripada.

Razlozi su i višestruki i kompleksni, ali veliku su ulogu zasigurno odigrali turbulentni povijesni (politički) događaji i jezična specifičnost (albanski je indoeuropski jezik koji nema utvrđenih bližih srodnika i sam za sebe, poput armenskoga ili grčkoga, te tvori posebnu granu unutar indoeuropske porodice).

(Marija Bošnjak)

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –