Nakon „Umjetnih suza“, trećeg najopsežnijeg romana u povijesti hrvatske književnosti koji je nagrađen nagradom Vladimir Nazor 2014. godine, Milko Valent vratio se proznoj formi s romanom „Ledene haljine“.

„Svojim petim romanom u bogatom opusu od 35 knjiga poezije, proze, drame, eseja i kritike, Milko Valent, uz Kamova najveći 'enfant terrible' hrvatske književnosti, iznova demonstrira suverenost svog umjetničkog izričaja. 'Ledene haljine', ta uzbudljiva monofona polifonija o briljantnoj, duhom i tijelom ekstraordinarnoj zagrebačkoj studentici Nini koja je smislila i ostvarila istovremeno banalno prozaičan i ludo smion projekt lucidno poetičnog naziva 'Čelična čipka' kako bi se izbavila iz ponora siromaštva i naposljetku 'camusovski' sunovratila u ultimativan ponor slobode, jedan je od vrhunaca aktualnog potentnog trenutka domaće literature, ali svojom beskompromisnošću, kojoj nije lako naći pandan i na svjetskoj književnoj sceni, zasijeca i mnogo šire. 

Sukladno Valentovom radikalnom slobodarstvu, roman čitateljima u lice baca tabue incesta, pedofilije, holokausta, jednim oštrim udarcem misaonog mača raspliće gordijski čvor pobačajne problematike, ne libi se u hladnim riječnim strujama utopiti nerođeno dijete. Sve to dolazi do nas kroz prepoznatljivo valentovsku eksperimentalnu naraciju bolerovske repetitivnosti, paralelne montaže, brzo smjenjujućih perspektiva i intertekstualnosti, kroz virtuozan jezično-stilski sloj prožet razigranim rimama i visprenim metaforama, kroz prodornu refleksivnost.  

Istodobno beskrajno duhovitom i razornom ironijom obilježene, 'Ledene haljine', lunatično-solarni putopis od Zagreba do Oxforda i nazad, s postajama u Stonehengeu, Veneciji, Zadru, Dubrovniku…,  svojevrsni su Mount Everest iz književne radionice jednog od najintrigantnijih i najprovokativnijih autora na ovim prostorima, a njegova protagonistica Nina najosebujnija je alpinistica koju ćete ikad susresti.“

Damir Radić

Milko Valent, prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 36 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Brojni njegovi tekstovi prevedeni su dosad na trinaest jezika. Također je na njemački jezik prevedena novela "Nježna palisandrovina" i izbor iz knjige poezije "Tihi alati" (prijevod je dostupan na internetu), na francuski, mađarski i poljski drama "Gola Europa" na makedonski roman "PlayStation, dušo", a na engleski radiodrame "Neonski rubovi i "Tinta u oku" te drame "Gola Europa", "Bordel divljih jabuka" i "Ground Zero Aleksandra".

Dvije drame iz dramske trilogije "Zero" (Gola Europa i Ground Zero Aleksandra) nagrađene su 2000. i 2002. trećom i prvom nagradom Marin Držić. Za dotadašnji doprinos poeziji nagrađen je Maslinovim vijencem 2009. Za roman "Umjetne suze", kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013., dobio je 2014. Nagradu Vladimir Nazor. (S tim je romanom bio među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013.) Na drugom natječaju Petrarca Festa za najbolji sonet dobio je 2015. treću nagradu za sonet "Rock'n'roll".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.