Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Gustav Špet

Hermeneutika i njezini problemi

  • Nakladnik: Naklada Breza
  • Prijevod: Josip Užarević
  • 10/2006.
  • 239 str., meki uvez s klapnama
  • ISBN 9537036294
  • Cijena: 140.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Život, smrt i posmrtna sudbina Gustava Gustavoviča Špeta zoran su primjer neke vrste vremenskih petlji ili paradoksa koji karakteriziraju današnju rusku povijest, točnije rečeno - kulturnu historiografiju (osobito filozofsku, vjersku, političku te književnu i književnoznanstvenu). Igrajući na početku 20. stoljeća jednu od najistaknutijih uloga u ruskome filozofskome životu (zajedno s imenima kao što su Pavel Aleksandrovič Florenskij, Lev Šestov (pravo ime Lev Isaakovič Švarcman), Nikolaj Aleksandrovič Berdjaev, Nikolaj Onufrievič Losskij, Aleksej Fedorovič Losev, Mihail Mihajlovič Bahtin i dr.), Špet je već od kraja 1920-ih onemogućen u svojem filozofsko-stvaralačkome djelovanju, da bi ubrzo potom bio i fizički uklonjen.

Mnoštvo imena poput njegova bilo je tijekom sovjetskoga razdoblja izbrisano iz ruskoga kulturno-povijesnoga pamćenja (iz udžbenika, povijesnih pregleda, enciklopedija i leksikona). Tek su radikalne društvene i ideologijske promjene s kraja 80-ih i početka 90-ih godina omogućile reafirmaciju prije nepoželjnih filozofa, književnika, kulturnih djelatnika. Tako je i moglo (pa i moralo) doći do spomenutih "vremenskih petlji" ili "vremenskih paradoksa". Naime, s motrišta početka 21. stoljeća Špet se pokazuje kao jedna od središnjih figura ruske filozofije 20. stoljeća pri čemu se ta središnjost uspostavlja naknadno, tj. ona se umeće u povijesnu prazninu - u vrijeme kada Špeta u kulturnome prostoru jednostavno nije bilo.

Tako još jednom na vidjelo izbija poznata činjenica: povijest je zapravo funkcija sadašnjosti, jer svaka sadašnjost rekreira povijest prema vlastitoj mjeri, odnosno prema vlastitim spoznajnim postignućima, interesima i potrebama. "Petlja" je, dakle, sadržana u nerazmrsivoj uzajamnoj uključenosti prošlosti u sadašnjost (gdje je sadašnjost određena svojim prošlim stanjima) i sadašnjosti u prošlost (gdje, kao što je rečeno, sadašnjost određuje što će iz prošlosti postati u nekome kulturno-povijesnome trenutku dominanta kulturne svijesti i samosvijesti).(...)

Iako je ovo prvi prijevod nekog Špetovog djela na hrvatski jezik, to nije ujedno i prvi susret hrvatske filozofije i znanstvene javnosti s njegovim djelom. Izdavanje dosad neobjavljenih Špetovih rukopisa, ponovno izdavanje davno tiskanih knjiga, prevođenje njegovih djela nipošto nije tek ispravljanje povijesne nepravde - to je popunjavanje kulturne i povijesne praznine nastale nakon nasilna uklanjanja autora tih djela s filozofijske scene.

Kulturno-simboličko pamćenje ima transparadoksalnu narav - njegova je specijalnost i stalna potreba da uspostavlja i aktivira vremenske petlje. Drugim riječima, iako povijesni Kron ponekad nesmiljeno guta svoju djecu, on ih, kada za to dođe vrijeme, i oživljuje te im dodjeljuje aktivno, plodno i trajno postojanje u kulturnoj svijesti sadašnjosti i nadolazećih vremena.
(Iz pogovora : Josip Užarević)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –