Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Boris Pahor

Nekropola

  • Nakladnik: Fraktura
  • Prijevod: Jagna Pogačnik
  • 11/2012.
  • 200 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789532664256
  • Cijena: 139.90 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu Holokausta i logorâ smrti, uz romane Imrea Kertésza i Prima Levija, jest "Nekropola" slovenskog pisca Borisa Pahora. Sam autor bio je zarobljenik u koncentracijskim logorima Natzweiler-Struthofu, Harzungenu, Dachauu i Bergen-Belsenu.

Pahor se nakon jednog od posjeta mjestu svoga stradanja – jedinome koncentracijskom logoru na francuskom tlu, smještenom u planinskom lancu Vogezi, u kojem su bili zatočeni pripadnici gotovo svih okupiranih zemalja, u mikrokozmosu stradalnika Drugoga svjetskoga rata – prisjeća svih užasa koje je proživio i preživio.

Precizno poput filmske kamere oživljava slike strave, straha, bola... koje su u njemu, mladiću, intelektualcu s iskustvom otpora protiv fašizma u rodnom Trstu i zatiranja slovenskog jezika, ostale zauvijek zapisane i uvjetuju ga čitava života.

"Nekropola" spada u one rijetke autentične zapise koji se uzdižu iz dokumentarnoga u sfere vrhunske literature jer uspijevaju jednostavnim, a tako snažnim i moćnim riječima u čitatelju oživiti istinu o brutalnosti, nehumanosti i potpunoj bešćutnosti nacizma, koji je svakoga pojedinca sveo na broj koji snatri ili o svome kraju ili o korici kruha te uspio ukinuti svaki tračak ljudskosti u čovjeku.

Napisan 1966., a objavljen 1967., roman "Nekropola" klasik je svjetske književnosti, a sada je, nakon 45 godina, prvi put preveden na hrvatski jezik.   

***

Boris Pahor,
rođen 1913., jedan je od najutjecajnijih slovenskih književnika. Slovenska akademija znanosti i umjetnosti nominirala ga je za Nobelovu nagradu za književnost. Najpoznatiji je po opisima života u nacističkim koncentracijskim logorima, koji je i sam preživio, te života u rodnom Trstu. Studirao je teologiju i slovenski jezik u Gorici te talijansku književnost u Padovi. Događaj koji je odredio njegovo političko djelovanje bilo je ubojstvo Lojze Bratuža, kojega su fašisti oteli, mučili i ubili na Badnjak 1936. Prve kratke priče objavljuje u nekoliko ljubljanskih časopisa pod pseudonimom Jožko Ambrožič. Godine 1938. vraća se u Trst, gdje se druži s pjesnikom Stankom Vukom i slovenskim antifašistima. Kao talijanski vojnik poslan je u Libiju, a poslije je u Lombardiji radio kao vojni prevoditelj. Godine 1943. pridružuje se partizanima.

U koncentracijskim logorima proveo je više od godinu dana. To iskustvo postalo je ključno za njegovo djelo, pa ga se često uspoređuje s Primom Levijem i Imreom Kertészom. Nakon javne kritike komunističkog režima s pjesnikom Edvardom Kocbekom i napada slovenskog komunističkog establišmenta na njega postaje bliži idejama liberalne demokracije te s piscem Alojzom Rebulom pokreće časopis Zaljev i objavljuje knjigu "Edvard Kocbek: svjedok naše epohe". Radio je kao profesor talijanske književnosti u slovenskoj srednjoj školi u Trstu. Godine 1999. osvaja Prešernovu nagradu, a 2009. postaje punopravni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2008. primio je francuski orden Legije časti, a 2010. od austrijske Vlade Križ časti za znanost i umjetnost.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

Najava • 17.03.2015.

Boris Pahor u Zagrebu

– Pretraži sve knjige –