Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Aleksandar Dragaš ×

Kritika • 21.08.2008.

Robert Crumb : Muzika

"Voljeti staru glazbu znači biti društveni otpadnik", ustvrdio je u uvodu svoje kolekcije stripova pod zajedničkim nazivnikom "Muzika". Robert Crumb, jedan od najvećih američkih strip-crtača i ilustratora 20. stoljeća. Crumbovi stripovi o glazbi, po prvi put sabrani u jednom tomu, duhovito, autoironično, dirljivo, ali i cinično, ilustriraju kolekcionarsku i fetišističku ljubav glasovitog strip-crtača i...
Kritika • 10.01.2008.

Engleski snovi / Povijest punka

Raspadom Pistolsa «punk je bio pobjeđen, ali i on je sam pobijedio» jer ako je «misija Sex Pistolsa bila uništiti glazbenu industriju, onda oni u tome nisu uspjeli; ali dajući joj novi život dali su bezbrojnim novim oblicima mogućnost postojanja. Kad je punk ušao u glazbenu industriju i industriju medija, njegovu viziju slobode na koncu je preplavila politika moći Nove desnice i njezini prateći susatvi...
Kritika • 03.10.2007.

Bijeg iz Delte: Robert Johnson i povijest bluesa

Wald nudi intrigantna razmišljanja poput onoga da je «logično da crni napoličar iz Delte voli sofisticiranu urbanu glazbu, kao što je normalno i da su mnogi školovani stanovnici urbanih sredina zavoljeli - delta-blues». Baš na toj razdjelnici Wald je napisao knjigu koja na svjež, moderan i drukčiji način priča povijest bluesa kao nekoć vrlo popularne, pa zaboravljene, a onda na nešto drukčijim...
Tema • 12.03.2006.

Aleksandar Dragaš : Seks, piće, krvoproliće

Anketa je potvrdila da se turbofolk publika o novim hitovima najviše informira putem radija i TV Pinka kao turbofolk MTV-a, a da se najviše "konzumira" na "sprženim" diskovima. Turbofolk se najčešće sluša u klubovima i kafićima (58%), no izgleda da više nije samo vikend-rekreacija nego je penetrirao «do jaja», pa ne iznenađuje što sedamnaestogodišnjaci turbofolk najčešće slušaju kod kuće (42%) i...
Tema • 06.03.2006.

Aleksandar Dragaš : Severinina štikla zbacila mnoge maske

Pobjedom Severine postalo je evidentno da Hrvati ne razlikuju termine zabavno i smiješno od glupog, primitivnog i zadrtog, a kamoli kvalitetnu od nekvalitetne glazbe. Do tog obrnutog sistema vrijednosti došlo je baš zbog godinama forsirane autarkičnosti Hrvatske u najgore provedenoj tranziciji društva u istočnoj Europi, a time i hrvatske pop glazbe, dok smo u «crnom mraku komunizma» 50-ih i 60-ih ili u...