Povjesničar umjetnosti Dragan Damjanović u monografiji "Veliki zagrebački potresi" bavi se usporedbom dvaju potresa, prvog koji je pogodio Zagreb 1880. i drugog koji je grad zadesio 22. ožujka 2020. Knjiga je više nego aktualna , pisana zanimljivim jezikom, a po svojoj obuhvatnosti u pristupu zagrebačkim potresima u našoj literaturi nema premca.

Autor zanimljivo i stručno opisuje i uspoređuje štetu nastalu na kulturnoumjetničkoj i arhitektonskoj baštini grada Zagreba u prvom i u drugom potresu te nudi odgovore o obnovi kulturnih dobara u 19. stoljeću, koja može pridonijeti promišljanju buduće obnove grada i potresom nastradalih spomenika.

Knjiga donosi više od 200 fotografija, koje zorno dočaravaju razmjere stradavanja kulturnih dobara u prošlogodišnjem potresu te postavlja pitanje kakve će dugoročne posljedice ostaviti razaranje i nestanak povijesne baštine koja je sastavni dio nacionalnog identiteta.

U posljednjem poglavlju autor opisuje i petrinjski potres te donosi pregled stradavanja crkvene i urbane arhitektonske baštine na Banovini, uz velik broj ilustracija.

Knjiga Dragana Damjanovića ne bavi se samo pojedinačnim spomenicima stradalim u potresu i njihovim obnovama, nego obuhvaća širu kulturnopovijesnu sliku i političku povijest grada i države, te organizacijske i financijske aspekte obnove. Ilustrativni dio knjige također je vrlo važan jer daje cjelovitu i usporednu sliku spomenika i dijelova grada nakon potresa 1880. i 2020. 
Irena Kraševac

Dragan Damjanović (Osijek, 1978.) redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno je područje njegova znanstvena interesa povijest arhitekture te slikarstva i skulpture od kraja 18. do sredine 20. stoljeća.

S toga je područja do sada objavio više od dvadeset knjiga (od kojih su važnije Vukovarski arhitekt Fran Funtak, 2009.; Đakovačka katedrala, 2009; Arhitekt Herman Bollé, 2013.; Vila Živković-Adrowski-Lubienski, 2016.; Zagreb. Architectural Atlas, 2016., Otto Wagner und die kroatische Architektur, 2018; Otto Wagner i hrvatska arhitektura, 2020.; Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu, 2020; Veliki zagrebački potresi, 2021.) te više od stotinu znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima kao i niz poglavlja u knjigama. Članke objavljuje u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of the Society of Architectural Historians, Zeitschrift für Kunstgeschichte, Centropa, Architectura – Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, Umění/Art, Acta Historiae Artium, Urban Design International, RIHA Journal, itd. Autor je i suautor niza izložbi od kojih se osobito ističu izložbe Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2015.) i Otto Wagner i hrvatska arhitektura (Veleposlanstvo RH u Beču, Muzej 3. bečkog okruga, 2018. – 2019.).

Trenutno je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća (2023. – 2027.) te institucionalnoga istraživačkog projekta Identiteti u vizualnim umjetnostima od moderne do suvremenosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz potporu Europske unije – NextGenerationEU (2025. – 2029.).

Za svoj je znanstveni rad do sada dobio niz nagrada: Državnu nagradu za znanost 2005., Nagradu Grada Zagreba 2015., Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti, potom Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta 2014., Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2014. i 2019., Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2021. i posebno priznanje Filozofskog fakulteta 2021.

Nakon potresa u Zagrebu 2020. uključio se u aktivnosti oko očuvanja stradale spomeničke baštine grada. Bio je 2021. – 2022. član Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura.

Mirogoj već dva desetljeća predstavlja jedno od središnjih područja njegova interesa. Člancima i javnim nastupima pokušava dodatno osvijestiti značaj očuvanja ovoga ključnog spomenika Zagreba 19. i 20. stoljeća kako bi se zaustavila devastacija nadgrobnika te konačno započela temeljita sanacija arhitektonskog okvira groblja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.