Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tin Ujević

Skidam kapu bogovima : Čitanka iz svakodnevnog

  • Nakladnik: Ex libris
  • Urednik: Jelena Hekman
  • 12/2005.
  • 390 str., meki uvez
  • ISBN 9536310600
  • Cijena: 240.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
I danas, pola stoljeća nakon smrti Tina Ujevića, nije na odmet upitati se koliko zapravo poznajemo njegovo djelo? I poznajemo li ga uopće? Na prste bismo mogli izbrojiti one koji, uz Tinove antologijske pjesme, poznaju i njegovu sjajnu esejistiku, feljtonistiku, putopisnu, lirsku ili meditativnu prozu. A Tin Ujević napisao je na stotine takvih tekstova.

Već samo i letimičan pogled na sedamdeset tema u ovom izboru kojeg je priredila Jelena Hekman, dovoljno svjedoče o tome da i danas s Tinom možemo podijeliti iste brige i radosti kao da je riječ o našem suvremeniku, jer iako na ovom svijetu sve teče, i sve se brže mijenja, mnoge životne (ne)prilike dokazano ostaju uvijek iste. A iz Tinova se nauka i životnog iskustva mnogo toga može i naučiti.

Rođen kao Augustin Ujević, školuje se prvo u Imotskome i Makarskoj, a potom u splitskoj klasičnoj gimnaziji. Ondje se priprema za svećeničko zvanje, ali skida habit 1907. i odlazi iz sjemeništa. Drugujući s A. G. Matošem u Zagrebu kao student klasične i hrvatske filologije i filozofije započinje svoje književno djelovanje.

U književnosti se javio 1909. sonetom "Za novim vidicima" u časopisu Mlada Hrvatska. Nakon javne polemike 1911. godine prekida druženje s Matošem. U to vrijeme mijenja svoja politička stajališta pa dotadašnji pravaš postaje zagovornikom ujedinjenja Hrvata i Srba. Uoči Prvoga svjetskog rata živio je u Dubrovniku, Šibeniku, Zadru i Rijeci, a najduže u Splitu.

Za njegov je pjesnički put, ali i za njegova politička opredjeljenja, presudan boravak u Parizu od 1913.-1919. godine. Nakon Matoševe smrti objavljuje ogled o njemu u "Suvremeniku", a iste, 1914. godine, objavljen je i glasoviti zbornik "Hrvatska mlada lirika" u kojem je tiskano deset Ujevićevih soneta. Tu ranu fazu njegova pjesništva obilježavaju matoševske teme, stil i oblik stihova. Motivi su uglavnom domovinski i hrvatski, osobita se pažnja posvećuje kultu forme - čvstoća stiha i strofe, sonetni oblik, pravilan trohejskodvanaesterački stih.

Pjesnički je obrat nastupio već u prvim samostalnim zbirkama – "Lelek sebra", 1920. i "Kolajna", 1926. U njima su skupljene pjesme koje su nastajale za boravka u Parizu, pa su teme vezane uz osobna ljubavna i politička razočarenja, uz apokaliptično predratno i ratno vrijeme. U tom je razdoblju nastao velik dio njegove lirike, pa i neke od Ujevićevih najpoznatijih pjesama: "Svakidašnja jadikovka", "Molitva iz tamnice", "Vivijani".

Simbolistička je njegova poezija i u zbirkama koje slijede (Auto na korzu, 1932., Ojađeno zvono, 1933. i Žedan kamen na studencu, 1954.), no u njima je istovremeno vidljiv i bitan pomak - misaonost prevladava nad osjećajnošću.

Nakon Pariza, Ujević je živio u mnogim gradovima (Beograd, Split, Zagreb, Sarajevo), neprestano lutajući i boemski tražeći mjesto pod suncem. Poliglot i erudit, prevodio je s više jezika, a osim poezije pisao je eseje, feljtone, prozne zapise i studije o domaćim i stranim autorima. Prozni su mu tekstovi skupljeni u dvjema zbirkama – "Skalpel kaosa", 1938. i "Ljudi za vratima gostionice", 1938.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –