Autor pristupa kartama svijeta prije svega kao znakovnim porukama pri čemu ga zanimaju njihove semiološke dimenzije, a kartografi su definirali kao pošiljaoci tih poruka.

„Ako prihvatimo ovu polazišnu točku, u vezi s pozicijom kartografa ukazuje se još jedno u našoj optici zanimljivo pitanje. Naime, kako karta svijeta u principu prikazuje cijeli svijet (ili bar čitav onaj njegov dio o kojem kartograf posjeduje znanje), i sam je autor karte dio toga svijeta i na izvjestan je način makar potencijalno označen kartom, tako daje i njezin dio; ova tvrdnja vrijedi, dakako, za 'klasične', opće karte svijeta, dok je u različitim njihovim specifičnim i specijalnim izvedenicama, kao što su povijesni zemljovidi ili karte koje prezentiraju samo određene karakteristike svjetske flore ili faune, na primjer, autorova prisutnost u karti samo fakultativna. Ali u uobičajenim kartografskim okolnostima pošiljalac se poruke nalazi pred dvostrukim problemom: u semiološkim terminima moglo bi se kazati da on mora odrediti svoju poziciju prema označenom fenomenu, dakle prema svijetu, a zatim i prema poruci samoj, prema karti.“ (D. Škiljan)

Vrlo lijepo opremljena knjiga, s cijelim nizom ilustracija (kartama) za naše je prilike rijetko i vrijedno djelo, koje će zainteresirati sve one koje zanima kartografija, a naročito problematika karata u kontekstu svjetova i znakova, izraza i sadržaja, odnosno značenja i smislova.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.