John Self je običan bijednik i ljudska hulja koja bukvalno gmiže za lovom, bestidno povlađujući svojim nanižim strastima. On žudi za novcem, seksom i stimulansima. Njegova jedina religija i jedina opsesija je novac i kako ga zgrnuti u beskrupuloznom svijetu filmske industrije. Sve ga to, naravno, dovodi do ruba rubova - do samouništenja.

To bi bila glavna tema romana “Novac”, kultnog djela Martina Amisa, jednog od najinventivnijih i najutjecajnijih britanskih pisaca današnjice. Radnja romana smještena je u dva grada, Londonu i New Yorku, ustvari – u dvama polusvjetovima kojima caruje laž, nasilje, zlo i sušta pornografija.

Dovodeći svoga antijunaka Johna Selfa do potpunog gubitka identiteta, do jezivog samootuđenja, Amis nam pripovijeda o nakaradnim kanonima našeg vremena, o njegovim opsjenama i prividima i trošivosti svakog univerzalnijeg smisla i cilja, ukratko o posvemašnjoj ispraznosti, moralnom i duhovnom bankrotu novog doba.

“Novac” je roman o ekstravagantno virtualnom svijetu britanskih i američkih bogataša, o takozvanim modernim ljudima 20. stoljeća koji ne žive već opanašaju život, o grotesknom razaranju identiteta, smisla i životne svrhe. Njime nas Amis na brutalno opscen način odvodi u tamu ljudskog postojanja, crnohumorno parodirajući u što nam se to život može izvitoperiti. Televizija nam tako projicira lažne snove, droga nam obmanu čini tobože podnošljivijom, a pornografija postaje surogat našeg emotivnog i čulnog života.

***

Martin Amis je stekao ugled jednog od najinovativnijih i najuticajnijih predstavnika britanske književne scene. Na književnoj sceni pojavio se 1973. godine romanom “The Rachel Papers” koji je nagrađen prestižnom nagradom Nagradom Somerset Maugham. Uz Juliana Barnesa, Iana McEwana, Jamesa Kelmana i još nekoliko pisaca srednje generacije, ubraja se među najbolje britanske pisce. Dugo godina radio je u novinarstvu, kao kritičar za londonski "Observer", a zatim i kao književni urednik mnogih časopisa, kao što su "Times Literary Supplement" i "New Statesman". Iako je napustio posao urednika da bi se posvetio pisanju, i danas mu redovno izlaze članci u "New Yorkeru".

Roman «Novac», u originalu je objavljen 1984. godine i zajedno s romanima “Londonska polja“ i “Informacija” (1995) tvori drugi dio tzv. londonske trilogije.

Martin Amis rodio se u Oxfordu kao sin poznatog britanskog pisca Kingsleyja Amisa. Diplomirao je Engleski jezik na Sveučilištu u Oxfordu, 1971. godine, a zatim radi kao urednik u nekoliko književnih časopisa i novinama. U to vrijeme izlazi i njegov prvi roman «Rachelini papiri» («The Rachel Papers», 1973), za kojeg je 1974. dobio nagradu Somerset Maugham. Slijede romani «Mrtve bebe» («Dead Babies», 1975) i «Uspjeh» («Success», 1978) u kojima se uspostavlja kao pisac urbanih satira i odličan pripovjedač virtuoznog stila.

Najveći uspjeh postigao je romanima «Novac» («Money», 1984), «Londonska polja» («London Fields», 1989) i «Vremenska strijela» («Time's Arrow, 1991). U "Novcu" groteskno tematizira englesko i američko bogataško okružje, baveći se pitanjem identiteta, jednim od svojih središnjih motiva. Aspekt društvenog angažmana osjetno je zastupljeniji u romanima «Londonska polja», koji zajedno s «Novcem» i «Informacijom» («The Information», 1995) tvori tzv. londonsku trilogiju; potom u «Vremenskoj strijeli», intrigantnu eksperimentu naslonjenom na djelo Kurta Vonneguta, te u «Noćnom vlaku» («Night Train», 1997).

Od ostalih se djela ističu: «Einsteinova čudovišta» («Einstein's Monsters», 1987), zbirka priča; «Iskustvo» («Experience», 2000), autobiografska proza s elementima trilera; "Žuti pas" ("Yellow Dog", 2003) i zbirka priča "House of Meetings" (2006), te «Imbecilni pakao» («The Moronic Inferno», 1986), "U posjetu kod gđe Nabokov» («Visiting Mrs. Nabokov», 1993) i "Koba the Dread" (2002).

Martin Amis jedan je od najcjenjenijih suvremenih britanskih pisaca. Cijenjen od kritike kao jedan od najutjecajnijih i najinovativnijih glasova suvremene britanske proze, Amisa se često veže uz generaciju britanskih pisaca koji su se na književnoj sceni pojavili početkom osamdesetih, uključujući Salmana Rushdia, Ian McEwana i Juliana Barnesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.