Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Slaven Bertoša

Fragmenti buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku

Izdanje je nastalo u suradnji četiri izdavača: zagrebačke Srednje Europe te Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Državnog arhiva u Pazinu i Grada Buzeta. Knjiga Slavena Bertoše "Fragmenti buzetske prošlosti u srednjem i novom vijeku" donosi i nešto sasvim novo – a to su rezultati autorovih dugogodišnjih arhivskih istraživanja, poglavito u najznačajnijoj ustanovi za proučavanje građe o Istri – Državnom arhivu u Veneciji.

Knjiga je podijeljena na dva glavna dijela, a prvi dio odnosi se na rezultate autorova znanstveno-istraživačkog rada po pojedinim proučenim segmentima. Autor piše o migracijskim kontaktima između Buzeštine i Pule, buzetskim prezimenima, ruševinama srednjovjekovnih utvrda Črnoga i Beloga grada, gradiću Sovinjaku, kaštelu i naselju Račice, selima Prapoću, Vodicama i Vrhu, Jurju Furlaniću i njegovoj zbirci valputskih uputa, Furlanićevoj izvješću o Buzeštini iz prve polovice XIX. stoljeća, tamošnjim graničnim oznakama, opisu strateške važnosti Buzeta, Draguća, Huma i Roča u izvješću mletačkog inženjera Pietra di Santa Colombe iz 1646., izvješću rašporskog kapetana A. Foscarija iz 1792., obnavljanju palače rašporskog kapetana iste godine, izvješću o žitu za buzetski fontik iz 1794., izvanrednim troškovima rašporskog kapetana iz navedene godine. i oporuci Antuna Sinčića iz 1799.

Drugi dio knjige donosi 25 osvrta i prikaza različitih knjiga i događaja o Buzeštini. Tu se nalaze članci o humskim glagoljskim zapisima, knjizi crkve i bratovštine sv. Bartolomeja u Roču, Mlunskoj visoravni, Račjoj Vasi, Rašporu, Prapoću, Sv. Martinu, Minjeri kod Sovinjaka, selima južne i zapadne Buzeštine, bogatim i uglednim obiteljima, školstvu, stanovništvu i migracijama, duhovnoj vizitaciji Ignazija Gaetana de Buseta, životu na sjeveru Istre te nekim svescima “Buzetskog zbornika” i “Zbornika općine Lanišće”, kao i o znanstvenom skupu “Buzetski dani 2013.”


**

Promatrano okvirno, Buzeština je smještena na sjevernom dijelu Istarskog poluotoka. Iako je u administrativnom smislu danas podijeljena između Grada Buzeta i Općine Lanišće, povijesno gledano pripadaju joj također Draguć i Grimalda (danas u Općini Gerovlje), Vele Mune, Male Mune i Žejane (danas u Općini Matulji, u Primorsko-goranskoj županiji) te Sočerga, Movraž, Smokvica i Rakitovac (danas u Republici Sloveniji).

Na prostoru Grada Buzeta, u njegovih 70 naselja, prema posljednjem popisu živi 6133 stanovnika, dok ih je 1679 u istoimenom općinskom središtu, poznatom kao „Grad tartufa”. Staro se naselje Buzet nalazi na 153 m visokom uzvišenju iznad doline rijeke Mirne, dok se Fontana, noviji dio mjesta, razvija u podnožju brda.

Općina Lanišće po površini je najveća općina u Istarskoj županiji, no po broju stanovnika najslabije naseljena. U njoj je 2011. živjelo samo 329 ljudi, iako je poznato da ih je početkom i u prvoj polovini XX. stoljeća, razdoblju najvećeg prosperiteta ovoga dijela Istre, bilo čak nekoliko tisuća. Opustjelih sela, čije se stanovništvo može iskazati jednoznamenkastim brojem, ondje ima mnogo, a s obzirom na njihovu bogatu prošlost pravi su mamac različirim istraživačima, među kojima ima puno onih koji i potječu iz ovoga kraja. To je razlog činjenici da niti jedan dio Istre, a vjerojatno i mnogo šire, nema ovoliko seoskih monografija u kojima znatiželjnici mogu pročitati niz zanimljivih detalja, teško vjerujući - s obzirom na navedeno sadašnje stanje - da se ondje nekad živjelo potpuno drukčije nego danas.

Nastojanja za očuvanjem bogatoga kulturno-povijesnog nasljeđa ovoga dijela Istre danas su usmjerena iz više ustanova i udruga: od škola (Osnovne škole Vazmoslava Gržalje i Srednje škole Buzet), Pučkog otvorenog učilišta Augustina Vivode, u sklopu kojeg se nalazi i Zavičajni muzej te Narodna knjižnica Buzet, pa do Katedre Čakavskog sabora koja još od 1970. (dakle, u kontinuitetu od gotovo pola stoljeća!) organizira Znanstveno-stručni skup „Buzetski dani”. U sklopu tih godišnjih susreta, preko Buzetskogzbornika, do sada je objelodanjena ogromna količina podataka, kojom se u tolikoj mjeri može pohvaliti malo koje područje. „Buzetski dani” održavaju se uoči Dana Grada - „Subotine”, koja pada u prvu subotu nakon blagdana Male Gospe 8. rujna.

S obzirom na činjenicu da, dakle, Buzetski zbornik, kao najstariji i najdugovječniji istarski godišnjak na hrvatskom jeziku koji se tiska u kontinuitetu, potječe upravo s ovoga područja, može se reći da o Buzeštini postoji zavidan broj radova različitih vrsta (od etnografskih, jezikoslovnih, antropoloških i gospodarskih pa do povijesnih i kulturoloških). Također su prilično brojne i znanstvene i ostale monografije o njemu, pri čemu su posebice interesantne i važne one gore spomenute o manjim, danas gotovo u potpunosti depopuliranim selima (Rašpor, Trstenik, Račja Vas, Dane, Prapoće). Tako se i ova knjiga, na neki način, uklapa u taj niz. No, ona donosi i nešto sasvim novo, do sada potpuno nepoznato: rezultate mojih dugogodišnjih arhivskih istraživanja, poglavito u najznačajnijoj ustanovi za proučavanje grade o Istri - Državnom arhivu u Veneciji.

Slaven Bertoša (iz Uvoda)



© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –