Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Michel Foucault

Subjektivnost i istina

  • Nakladnik: Sandorf
  • Nakladnik: Mizantrop
  • 04/2019.
  • 303 str., meki uvez
  • ISBN 9789533511214
  • Cijena: 190.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Kako je spoznaja moguća i po čemu spoznajući subjekt koji prolazi to iskustvo može prepoznati da je zaista riječ o istinskim spoznajama? Filozofski problem “subjektivnosti i istine” jest svojevrsno razrješavanje napetosti između dva suda. Istina ne može postojati bez subjekta za kojega je ta istina istinita, a upitno je može li subjekt kao subjekt zaista pristupiti istini.

Je li tehnički moguće i teorijski legitimno iskoristiti procedure i kriterije koji su svojstveni spoznaji objekta za spoznaju subjekta? “Što je s nama, što nam je činiti, kako se moramo ponašati ako je točno da postoji i mora postojati izvjesna istina o nama, i to štoviše istina koja nam je rečena kroz ono što odbacujemo što dalje od nas, to jest kroz ludilo, bolest, smrt i zločin?”


U djelu "Subjektivnost i istina" Michel Foucault polazi od pitanja “Kako je, u različitim trenucima i u različitim institucionalnim kontekstima, subjekt bio uspostavljen kao objekt moguće, poželjne ili čak neophodne spoznaje?”, te “Kako su iskustvo koje možemo dobiti o sebi samima i znanje koje se time oblikuje bili organizirani kroz određene sheme? Kako su te sheme bile definirane, vrednovane, preporučane, nametane?”

Foucault tvrdi da je jasno “da ni pozivanje na izvorno iskustvo ni proučavanje filozofskih teorija o duši, strastima ili tijelu ne mogu poslužiti kao glavna okosnica jednog ovakvog istraživanja”. Stoga kao nit vodilju uzima “tehnike sebstva”, odnosno “procedure (...) koje su ponuđene ili propisane pojedincima kako bi učvrstili svoj identitet, sačuvali ga ili izmijenili ovisno o stanovitom broju ciljeva, i to zahvaljujući odnosima vladanja sebe nad sobom ili spoznaje sebe sobom”. U tom smislu, "Subjektivnost i istina" povezuje se s njegovim dubinskim istraživanjima iz djela "Uporaba užitaka" i "Skrb o sebi", odnosno rasvjetljuje cjelinu Foucaultova promišljanja čovjeka, subjektivnosti, tjelesnosti, seksualnosti, itd., na tragu kritičke reafirmacije antičke filozofije.

(iz recenzije Hrvoja Jurića)

Michel Foucault (Poitiers, 1926. - Pariz, 1984.), jedan je od najznačajnijih mislilaca 20. stoljeća. Svojim je opusom bitno utjecao na suvremene socijalne i humanističke znanosti. Bavio se promišljanjem problema moći, seksualnosti, ludila, znanja, kritikom društvenih institucija... Predavao je na raznim sveučilištima u Francuskoj, Švedskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Tunisu i SAD-u. Godine 1984. umire od AIDS-a.

Njegova djela imala su velik utjecaj na druge znanstvene discipline, Foucaultov utjecaj vidljiv je u humanističkim i društvenim znanostima. Poznat je po svojoj kritici raznih socijalnih institucija, psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava, te po svojim idejama o povijesti seksualnosti. Njegove teorije usmjerene su na moć i odnos između moći i znanja, a njegove ideje vezane za diskurs u odnosu na zapadnu misao bile su široko raspravljane i primjenjivane.

Foucault je također bio protivnik svih socijalnih institucija koje su uključivale identitet, što uključuje sve od indentiteta muškarac/žena i homoseksualnosti, do kriminalaca i političkih aktivista. Tvrdi da se većina znanstvenih istina o ljudskoj prirodi ne temelji na činjenicama već na etičkim i političkim stavovima određenog društva. Tako u svom djelu "Povijest ludila u doba klasicizma" zaključuje da ludilo nije znanstveno otkriće koje tvrdi da je ludilo mentalna bolest, već je proizvod upitnih društvenih i etičkih obaveza. Navedenu činjenicu prikazuje različitim objašnjenjima ludila kroz povijest - od krivog balansa tjelesnih tekućina do mentalne bolesti.

Najvažnija su mu djela "Povijest ludila u doba klasicizma" (1961), "Rađanje klinike. Arheologija medicinskog pogleda" (1963), "Riječi i stvari. Arheologija humanističkih znanosti" (1966), "Arheologija znanja" (1969), "Nadzor i kazna. Rađanje zatvora" (1975), "Povijest seksualnosti 1: Volja za znanjem" (1976), "Povijest seksualnosti 2: Upotreba uživanja" (1984), "Povijest seksualnosti 3: Skrb o sebi" (1984).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –