“Zašto u našoj obitelji ljudi umiru češće nego u drugim obiteljima?" pitala  je Anđelka, a odgovor je bio da to samo Bog zna, ali da se ne bi čudila da je za sve kriv Wendigo, kanibal ledenog srca, čovjekoliki div, a možda i neki zloduh, koji obožava jesti ljudsko meso, a kad se približava, nitko ga ne vidi, samo osjeti jezu i stravični smrad raspadanja.

Kad je došla u domovinu svojih predaka, u razdoblju koje je za nju bilo sezona u paklu, susrela se s jezom i sa zadahom truleži i smrti. Wendigo je postao Anđelkin osobni pojam duha rata, njena osobna lozinka za ulazak u svijet kanibalske politike koju se nije smjelo olako svesti na neki tamo “bratoubilački rat“ na egzotičnom terenu zapadnog Balkana, nego ju je trebalo shvatiti iz odnosa moći na malo široj karti svijeta. Jer tako to ide: prvo se ne vidi ništa, a onda, tobože niotkud u nosnice prodre smrdljivi dah divova svjetske politike – stoljetni smrad njihovog krvoločnog apetita za topovskim mesom.

Malotko zna: nekoć ljepotica, mitska Meduza zapravo je bila silovana. Malotko zna i da je bila trudna kad ju je njezin ubojica, Perzej, obezglavio. Pa ipak, njega se tisućljećima percipira i slavi kao junaka, nju se pak prezire kao čudovište. Mitovi su konstitutivni elementi u temeljima kulture i oblikuju mentalitet pa i individualno i kolektivno nesvjesno – možda napose oni njihovi dijelovi koji su uglavnom prešućivani ili potisnuti. Ali potisnuto se, znamo (li?), uvijek iznova vraća, silovane žene pretvaraju se u „meduze“, a silovatelji i ubojice nerijetko u percepciji javnosti (p)ostaju „bogovi“. Ili ugledni visokopozicionirani vojni dužnosnici.

Sibila Petlevski, pjesnikinja, prozna spisateljica, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica rođena u Zagrebu; autorica dvadeset i šest knjiga različitih žanrova. Doktorica filoloških znanosti, redovita profesorica u trajnome zvanju na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisna članica francuske L’Académie Mallarmé i l’Académie Européenne de Poésie, čla­nica Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (masa) izvan radnog sastava.

Dobitnica nagrada za poeziju: “Vladimir Nazor” za Sto aleksandrijskih epigrama, međunarodne nagrade Poe­teka (2005) i međunarodne nagrade “Crystal Vilenica” (2020), te nagrade “Željko Sabol” (2024) za knjigu poezije Prljavi od zemlje, pijani od zraka. Za doprinos teorijskoj dramaturgiji nagrađena je nagradom “Petar Brečić”. Njezina drama Eisge­neral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele tt Stückemarkt (2005), a drama Lyrebird uvrštena je u međuna­rodnu selekciju 10th Women Playwrights’ International (Cape Town 2015).

Roman "Vrijeme laži" (2009.), prvi dio Trilogije Tabu osvojio je književnu nagradu T-portala 2010. kao najbolji ro­man godine. Predsjednica Hrvatskog pen centra (2001-2005). Članica međunarodnog upravnog odbora Internacionalnoga pen-a (2002-2007). Urednica u domaćim i stranim časopisima. Prevođena je i antologizirana, zastupljena u nacionalnim i međunarodnim antologijama.

Soneti izvorno pisani na en­gleskom jeziku uvršteni su joj u antologiju 50: A Celebration of Sun & Moon Classics, Los Angeles, 1995. godine, u selekciji svjetskih klasika kao što su Andre du Bouchet, Tristan Tzara, Mohamed Choukri, Raymond Queneau, Liliane Giraudon, Armand Gatti, F. T. Marinetti, Milo de Angelis, Rosita Copi­oli, Alfredo Giuliani, Friederike Mayrocker, Kurt Schwitters, Heimito von Doderer i Paul Celan.

Uvrštena je i u nekoliko antologija hrvatske poezije objavljenih u Hrvatskoj i inozem­stvu, te nekoliko antologija suvremene europske i svjetske poezije poput antologije svjetske poezije "Anthologie de la poésie mondiale", objavljene 2020. godine u Parizu, u izdanju Editions Caractères.

Romani: "Francuska suita" (1996); "Koreografija pat­nje" (2002), "Noćni trening" (2006); "Moj Antonio Diavolo" (2007); "Vrijeme laži — Tabu I." (2009); "Bilo nam je tako lijepo! — Tabu ii." (2011); "Stanje sumraka — Tabu iii. "(2013); "Točka poraza" (2023).

Uz beletrističke objavila je i više znanstvenih knjiga. Noviji naslovi knjiga poezije u prijevodu na strane jezike: Les Mots des passe de l’oubli. Galerie Librairie L’Ollave, Rustrel, 2013; La oración azteca. La Zonámbula Editorial. Tlaquepaque, Jalisco, México, 2019; Soiled with Earth, Drunk on Air, Sandorf Passage. South Portland, Maine, USA 2025.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.